Razlika između izmjena na stranici "Arebica"

Uklonjena 32 bajta ,  prije 6 godina
nema sažetka izmjene
m (Nema više grešaka. Uklanjanjam šablon {{Greške}}.)
{{Nedostaju izvori}}
{{Čišćenje}}
'''Arebica''' ili '''arabica''', ''matufovača'', ''matufovica'', ''mektebica'', specifično bosansko [[Pismo (jezik)|pismo]], kao što je i [[bosančica]].
 
* '''Arebica''' je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko-islamski civilizacijski i kulturni krug. U periodu od 15. do 20. vijeka u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] je na bazi ovoga pisma nastala jedna specifična naporedna pismenost spram pismenosti na bosančici. [[Bošnjaci]], koji su prakticirali islam kao svjetonazor i vjeru, kao moral i kulturu, proizveli su arebicu, arapsko pismo prilagođeno fonetskom sistemu bosanskog jezika. Oni su služili ovim pismom kao i bosančicom, i nisu bili nepismeni. Na ovom pismu je nastala jedna neobična, bogata duhom i umjetnošću, književnost, nazvana [[alhamijado književnost]]. Najstariji bosanski tekst pisan arapskim pismom je Početnica iz doba [[Mehmeda II. el-Fatih]]a (1451.-1481.). Od 17. vijeka pisci upotebljivaju arapsko pismo za pisanje svojih djela na bosanskom jeziku. U 19. i 20. vijeku bilo je pokušaja i nastojanja da se arapsko pismo fonetizira, adaptira fonetici [[Bosanski jezik|bosanskog jezika]]. Najuspješniji je bio [[Mehmed Džemaludin ef. Čaušević]]. Njegov način pisanja zvao se matufovača, mektebica (Matuf, nadimak). Štampanje knjiga matufovicom završeno je 1941. god. (posljednja knjiga je od M.S. Serdarevića ''Fikuhul-ibadat''). Poslije toga je ostala u ličnoj korespondenciji kao i [[bosančica]].
Anonimni korisnik