Razlika između verzija stranice "Porez"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 212.13.247.102 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EdinBot
mNo edit summary
Red 6:
Pojmovno određivanje poreza u pravilu polazi od toga da se radi o općem, prinudnom i bez protivnaknade davanja u novcu, koje se utvrđuje prema poreskoj snazi obaveznika, a čija sredstva se koriste od strane države radi pokrića općih potreba i interesa.
 
Postoje različite vrste poreza koji se mogu kvalificirati prema različitim kriterijama. U tom smislu treba voditi računa o poreznoj snazi i drugim subjektivnim okolnostima, s obzirom na to porezi se dijele na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili obiteljiporodice) i objektivne (porez na neki dio imovine).
 
Postoji nekoliko vrsta poreznih oblika:
Red 24:
Porez se dalje dijele na specifične i ad valorem poreze.
 
Specifični porezi se plaćaju po jedinici proizvoda, a ad valorem u postotnom iznosu porezne osnviceosnovice.
 
Prema redistributivnom učinku porezi se dijele na proporcionalne, progresivne i regresivne.Kod progresivnih poreza porezna stopa raste brže od porezne osnovice, kod proporcionalnih taj je rast isti, dok je kod regresivnih poerzni rast stopa sporiji od rasta porezne osnovice
Red 35:
== Svrha i efekti ==
Osnovna svrha ubiranja poreza je finansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla da funkcioniše i finansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.
Pored ovog glavnom cilja, drugi ciljevi oporezivanja su: a) redustribucija dohotka ili imovine, gdegdje se neki građani opterećuju porezom više, a drugi manje, b) destimulisanje neželjenog ponašanja, kao potrošnje duvanaduhana i alkohola kroz visoke akcize, i/ili v) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako vjeruju neki ekonomisti.
Važna osobina pojedinih poreza je vrsta poreske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast dohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem dohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem dohotka.
 
== Opća pravila oporezivanja ==
 
Važno mjesto u poreskoj teoriji i politici zauzimaju i opća pravila oporezivanja koja je u finansijskoj teoriji istakaoistaknuo Adam Smith, a najšire su u upotrebi načela A. Wangera.
 
A. Wanger je istakaoistaknuo svoja četiri poznata poreska načela, a to su:
 
* finansijsko
Red 49:
* administrativno-političko
 
'''Finansijsko načelo''', odnosi se na finasijskofinansijsko oporezivanje. Postoje dva zahtjeva ovog načela a to su:
 
* izdašnost poreza, treba da obezbjedi dovoljno radi pokrića javnih prihoda
Red 56:
'''Ekonomsko političko načelo''', insistira na ekonomskom efektu oporezivanju. Imaju dva zahtjeva:
 
* izvor poreznog izvora, što znači da forme oporezivanja treba da budu racionalne i da se ne mijenjaju kako ne bi došlo do poremećaja u prevrediprivredi.
* vođenje računa o učincima pojedinih poreza, tj. porezi trebaju da budu stimulativni
 
Red 70:
'''Administrativno-političko načelo''' oporezivanja poznaje također dva zahtjeva, a to su:
 
* određenost poreza, to znači da se trebaju da utvrde osnovni elementi poreza u zakonu kao što su: obaveznik, osnovica, stopa, oslobađanja i olakšice, obračun i naplata.
* ugodnost plaćanja, što znači da se rokovi za plaćanje poreza prilagođavaju obavezniku da bi mogao lakše da podnese poreski teret.
* jeftinoća ubiranja poreza, tj. ekonomičnost što pretstavlja manje izdatke čime se neposredno umanjuje njihov finansijski neto.