Razlika između verzija stranice "Porez"

'''Porez''' je financijskafinansijska naplata, ili druga nametnuta obaveza, koju svaki pojedinac ili [[pravni entitet]] mora plaćati [[država|državi]] ili funkcionalnom ekvivalentu državi (npr. [[pleme]]na). Porezi su najizdašniji dio javnih prihoda.

Pojmovno određivanje poreza u pravilu polazi od toga da se radi o općem, prinudnom i bez protivnaknade davanja u novcu, koje se utvrđuje prema poreskoj snagisnazi obaveznika, a čija se sredstva se koriste od strane države radi pokrića općih potreba i interesa.

Postoje različite vrste poreza koji se mogu kvalificirati prema različitim kriterijimakriterijama. U tom smislu treba voditi računa o poreznoj snagisnazi i drugim subjektivnim okolnostima, a s obzirom na to porezi se dijele na subjektivne (porez na dohodak pojedinca ili obitelji) i objektivne (porez na neki dio imovine).

* [[Porez na dodanudodatu vrijednost]]

Neposredni porezi su oni kod kojih se porezni obveznikobaveznik izravno oporezuje i gdje je porezniporezno obveznikobaveznik istovremeno i porezni destinator, tj. osoba koja bi trebala snositida snosi teret poreza.

Porez se dalje dijelidijele na specifične i ad valorem poreze.

Specifični porezi se plaćaju po jedinici proizvoda, a ad valorem u postotnom iznosu porezne osnoviceosnvice.

Prema redistributivnom učinku porezi se dijele na proporcionalne, progresivne i regresivne.Kod progresivnih poreza porezna stopa raste brže od porezne osnovice, kod proporcionalnih taj je rast isti, dok je kod regresivnih poerzni rast stopa sporiji od rasta porezne osnovice.

== PovijestHistorija oporezivanja ==

Osnovna svrha ubiranja poreza je financiranjefinansiranje budžeta i propisanih nadležnosti države i njenih jedinica. Porezi su najvažniji izvor budžeta i bez njih država ne bi mogla funkcioniratida funkcioniše i financiratifinansira javna dobra i zajedničke potrebe, kao što su odbrana, zaštita svojine i prava građana, javni red i mir, obrazovanje, zdravstvo, infrastruktura i slično.

Pored ovog glavnom cilja, drugi ciljevi oporezivanja su: a) redustribucija dohotka ili imovine, gde se neki građani opterećuju porezom više, a drugi manje, b) destimuliranjedestimulisanje neželjenog ponašanja, kao potrošnje duhanaduvana i alkohola kroz visoke akcize, i/ili v) ugradnja stabilizatora ukupnog dohotka zemlje kroz progresivno oporezivanje, kako vjeruju neki ekonomisti.

Važna osobina pojedinih poreza je vrsta porezneporeske stope. Ona može biti proporcionalna, kada stopa ostaje ista bez obzira na rast prihodadohotka, progresivna, kada stopa raste sa povećanjem prihodadohotka, i regresivna, kada se stopa smanjuje sa povećanjem prihoda.dohotka

Važno mjesto u poreznojporeskoj teoriji i politici zauzimaju i opća pravila oporezivanja koja je u financiskojfinansijskoj teoriji istaknuoistakao Adam Smith, a najšire su u upotrebi načela A. Wangera.

A. Wanger je istaknuoistakao svoja četiri poznata poreznaporeska načela, a to su: