Razlika između verzija stranice "Herbert Hoover"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
No edit summary
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija politički vođa
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="float: right; width: 240px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; border-style: solid; border:1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;"
|+<big><big>''' ime =Herbert ClarkC. Hoover'''</big></big>
| slika =Herbert_Hoover.jpg
|-
|'''[[Predsjednici Sjedinjenihredoslijed Američkih Država| =31. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]'''
| style="background:#efefef;" align="center" colspan="2" | [[Datoteka:HerbertHoover.jpg|200p]]
| vrijeme_na_vlasti =4. mart [[1929]]. – [[4. mart]] [[1933]].
|-
| prethodnik =[[Calvin Coolidge]]
|'''Služba:'''
| nasljednik =[[Franklin Delano Roosevelt]]
|'''[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]'''
| redoslijed2 =3. Američki sekretar za trgovinu
|-
| vrijeme_na_vlasti2 =5. mart 1921. – 21. august 1928.
|'''Trajanje službe:'''
| prethodnik2 =Joshua W. Alexander
|[[1929]]-[[1933]].
| nasljednik2 =William F. Whiting
|-
| redoslijed3 =
|'''Prije njega:'''
| vrijeme_na_vlasti3 =
|[[Calvin Coolidge]]
| prethodnik3 =
|-
| nasljednik3 =
|'''Poslije njega:'''
| datum_rođenja =[[10. august]] [[1874]].
|[[Franklin Delano Roosevelt]]
| mjesto_rođenja =[[West Branch (Iowa)|West Branch]], Iowa
|-
| datum_smrti ={{datum smrti i godine|1964|10|20|1874|8|10}}
|'''Datum rođenja:'''
| mjesto_smrti =[[New York City]], [[New York (država)|New York]]
|[[10. august]] [[1874]]
| puno_ime =Herbert Clark Hoover
|-
| nacionalnost =Amerikanac
|'''Mjesto Rođenja:'''
|'' politička_stranka =[[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]''
|[[West Branch]], [[Iowa]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| supruga =[[Lou Henry Hoover]]
|-
| supružnik =<!-- -->
|'''Datum smrti:'''
| djeca =Herbert Hoover, Jr.<br>Allan Hoover
|[[20. oktobar]] [[1964]].
| obrazovanje =George Fox University<br>Stanford University
|-
| vjera =[[Kvekeri]]
|'''Mjesto smrti:'''
| potpis =[[Datoteka:Herbert_Clark_Hoover_Signature.svg|100px]]
|[[New York]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| web_stranica =
|-
|}}
|'''Nacionalnost:'''
|Amerikanac
|-
|'''Supruga:'''
|[[Lou Henry Hoover]]
|-
|'''Stranka:'''
|''[[Republikanska stranka (SAD)|Republikanska stranka]]''
|}
 
'''Herbert Clark Hoover''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[rudarstvo|rudarski]] inženjer, humanitarni aktivist i [[političar]], najpoznatiji po tome što je bio 30. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]], odnosno po tome što je za vrijeme njegovog mandata izbila [[Velika depresija|Velika ekonomska kriza]].
 
Rođen je u [[kvekerkvekeri|kvekerskoj]]skoj porodici [[Nijemci|njemačkog]] porijekla. U djetinjstvu su mu umrla oba roditelja, pa se preselio kod svog ujakadajdže u Oregon, gdje je, radeći kao pomoćnik u njegovoj građevinskoj tvrtkikompaniji, stekao sklonost prema [[inženjerstvo|inženjerstvu]].
 
Godine [[1891]]. Hoover je bio član prve klase studenata na novootvorenom [[univerzitet]]u ''[[Univerzitet Stanford|Stanford]]'' u [[Kalifornija|Kaliforniji]]. Tamo je stekao prvo političko iskustvo kao predsjednik studentskog odbora, ali pokazao i administrativne sposobnosti kao voditelj studentskih finansija.
 
Godine [[1895]]. Hoover je diplomirao [[geologija|geologiju]], te je nakon bezuspješnih pokušaja da kao rudarski inženjer nađe posao u Americi unajmljen od britanske rudarske kompanije ''Bewick, Mering & Co.'' Godine [[1897]]. ta ga je kompanija poslala u [[Zapadna Australija|Zapadnu Australiju]], gdje je vodio njihove [[rudnik]]e. [[1899]]. godine poslan je da nadgleda rudnike [[ugljenugalj|uglja]]a u [[Kina|Kini]].
 
Prije odlaska u Kinu Hoover je oženio [[banka]]rsku kći [[Lou Henry Hoover|Lou Henry]]. Nakon što su Hooverovi došli u Kinu, tamo je izbio [[Bokserski ustanak]]. Hoover je morao prekinuti rad u rudniku kako bi se od pobunjenika, zajedno sa stotinama zapadnjaka, sklonio u [[Tientsin]] pod zaštitu malog garnizona sastavljenog od raznih evropskih vojski. Hoover je tamo svoje inženjerske vještine stavio na raspolaganje braniteljimabraniocima, te organizirao fortifikaciju garnizona. Istovremeno su se i on i supruga prvi put susreli s raznim logističkim i drugim problemima koji muče civilno stanovništvo za vrijeme rata.
 
Hooverovi su izbavljeni, a bokserski ustanak krvavo ugušen. Godine [[1901]]. Hoover se vratio u Kinu kako bi i dalje nadgledao rad u rudniku. Po povratku u SAD nastavio je raditi kao rudarski inženjer, te stekao veliki ugled zbog svojih inovacija kojima je bitno poboljšana efikasnost u radu rudnika.
Line 71 ⟶ 62:
Samo nekoliko mjeseci kasnije taj je ambiciozni program propao s krahom njujorške [[berza|berze]] i početkom Velike depresije. U početku je Hoover, u skladu s tada postojećim ekonomskim teorijama, vjerovao da je u pitanju ciklični poremećaj, te ga je nastojao riješiti organizirajući pregovore između vodećih firmi, sindikata, a sa što manje državne intervencije, koju je držao nespojivom s američkim načinom života i vrijednostima.
 
Međutim, godine [[1930]]. velika suša, kao i čvrsta [[Monetarizam|monetaristička]] politika [[Federalne rezerve SAD-a|Federalnih rezervi]] izazvali su [[deflacija|deflaciju]], a s njom i galopirajuću nezaposlenost. Hoover je, suočen s gubitkom prihoda, povećao poreze i carine, a 2dvije godine kasnije, nakon kraha većine banaka u svijetu i nastavka krize, uveo još veće poreze - dotada nezapamćene u historiji SAD-a. Istovremeno je nezaposlenost nastavila rasti, uključujući i siromaštvo među sve većim dijelovima stanovništva.
 
Iako je Hoover dio tako prikupljenih sredstava iskoristio kako bi započeo prvi federalni program naknade za nezaposlene, odnosno javne radove, vrlo brzo je postao jedan od najnepopularnijih predsjednika u historiji SAD-a. To je iskoristio demokratski kandidat [[Franklin Delano Roosevelt]] i [[1932]]. Hooveru na izborima nanio poraz - još spektakularniji od Hooverove pobjede 4 godine ranije.