|
[[Datoteka:OnebuildinginPrijedor.jpg|mini|desno|180px|Zgrade u predgrađu Prijedora]]
Sa okupacijom grada od strane vlasti [[Republika Srpska|Republike Srpske]], Prijedor je nakon [[Srebrenica|Srebrenice]] i [[Sarajevo|Sarajeva]] mjesto najvećeg masovnog zločina nad civilnim stanovništvom u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] za vrijeme rata od 1992. do 1995. godine. U prijedorskoj općini do sada je otkriveno preko 60 [[masovne grobnice|masovnih grobnica]] prijedorskih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]], u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim [[logori|logorima]] [[Koncentracioni logor Omarska|Omarska]], [[Keraterm]] i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskog regiji, samo u selu Briševu preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji tzv. "Sanske brigade", jedinica vojske [[Republika Srpska|RS]]-a.
Političke prilike u Prijedoru poslije prvih slobodnih međustranačkih izbora
U skupštini Prijedorske općine, za koju su odrzani izbori u novembru 1990, bilo je 90 mjesta, opcina Prijedor dijelila se na pet glasackih jedinica. Svaka stranka imala je na listicu ukupno 90 kandidata. Nakon izbora, SDA je dobila 30 mjesta, SDS 28, HDZ 2, a 30 mjesta su dobile opozicione stranke, kao sto su Socijaldemokrati, Savez liberala i Reformske snage. Kao pobjednicka stranka, SDA je imala pravo da prva odabere ljude za kljucne funkcije vlasti i da oformi organe vlasti na nivou opcine. U tom smislu, Predsjedništva SDA, HDZ i SDS za Bosnu i Hercegovinu donijele su odluku na nivou Republike , da se opozicione stranke iskljuce iz formiranja vlade. Prema rezultatima izbora SDA je imala pravo da imenuje ljude na 50% funkcija, dok bi SDS i HDZ imale pravo na preostalih 50%. SDS je, medjutim, insistirala na 50% mjesta za sebe. Vodjeni su pregovori, ukljucujuci i improvizovani sastanak izmedju Srdje Srdica, predsjednika prijedorskog opcinskog odbora SDS, Radovana Karadzica, predsjednika SDS, i dr.Mirze Mujadzica, predsjednika opcinskog odbora SDA Prijedor. SDS je konstantno opstruirao implementaciju izbornih rezultata jer su po naslijedjenim mjestima funkcionera od bivše vlasti sva mjesta zauzimali srbi izuzev četir funkcije direktora od kojih su tri bili Bošnjaci i jedan Hrvat .Ipak zbog podjele vlasti na Republičkom nivou , Radovan Karadzic je savjetovao Prijedorskom SDS da nadju rjesenje , tako da je međustranački dogovor o implementaciji vlasti postignut sa omjerom da će SDS dobiti 50%, a da ce SDA dati HDZ jedan dio od svojih 50%. Ovaj dogovor postignut je u Skupstini opcine u Prijedoru u januaru 1991. Kao posrednik, tom sastanku prisustvovao je i Velibor Ostojic, tadasnji vrsilac duznosti ministra za informacije u vladi Republike Bosne i Hercegovine.Poslije dogovora SDS je nastavio sa opstruiranjem implementacije vlasti , jer im bilo kakva promjena u strukturama vlasti i raspodjeli funkcija na nivou Općine nije išla u korist .
Poznato je da je 9 Januara ozvaničena i proglašena Srpska Republika Bosna i Hercegovina . Naime njenu organizaciju Radovan Karadzic je počeo odmah poslije izbora , tačnije 21.novembra 1991 . Sve Općine u kojima je srpsko stanovništvo bilo u većini ušle su u sastav Srpske Republike . SDS Prijedora je u nekoliko navrata pokušao na skupštini kandidirati i donijeti odluku o ulasku Prijedora u sastav Srpskih općina ,ali takva odluka nije nikad donešena jer nije mogla dobiti dovoljan broj glasova ZA , iako su iz svih opoziconih stranaka odbornici srpske nacionalnosti promjenili klupe , pridružili se SDSu i podržali su takvu inicijativu . Radovan Karadžić je bio ogorčen na rukovodstvo SDS-a Prijedora smatrajući ga slabo organiziranim i nesposobnim .
Okupacija grada Prijedora
Dana 30. aprila 1992. SDS je uz pomoć krnje JNA , paravojnih dobrovoljačkih četničkih jedinica i jedinica iz rezervnog sastava Srpske TO (5 Kozarska Brigada )okupirala grad Prijedor . Samo preuzimanje izvrseno je u ranim jutarnjim satima .Po gradu su postavljeni kontrolni punktovi sa utvrđenim mitraljeskim gnijezdima na svim važnijim raskrsnicama i pred svim institucijama od vitalne važnosti za grad . Sa vojnicima i snajperistima pažljivo rsapoređenim na krovovima zgrada i punktovima uspostavili su kontrolu nad cijelim gradom . Srpska zastava sa cetiri cirilicna slova “C” vijorila se na zgradi opcine ,SUP-a , štaba TO ,i ostalih važnih objekata u gradu Prijedoru. Vojnici JNA, u raznolikim uniformama, zauzeli su sve najvaznije institucije u gradu . Usli su u zgrade, izjavili da su preuzeli vlast i objavili da mijenjaju naziv opcine Prijedor u “Srpska opcina Prijedor”. Interesatntno je to da je dva dana prije okupacije grada u SUP-u prijedor održan sastanak svih policajaca na kom je SDS insistirao da se policija podijeli na Srpsku i policiju ostalih koji nisu Srbi . Taj zahtjev nije podržan i u njenom odbijanju su bili najglasniji policajci Srpske nacionalnosti , grlili su svoje kolege policajce pripadnike policije koji nisu srbi, nazivali su ih braćom .Dva dana poslije u toku večeri policajci srpske nacionalnosti su tačno u 1 h iza ponoći uperili cijevi svog naoružanja u svoje kolege koji nisu Srpske nacionalnosti i razoružali ih .Očito je to bila dobro smišljena i pažljivo organizirana operacija Okupacije grada Prijedora , a sa njom su rukovodili i komandovali osobno pukovnik JNA Vladimir Arsić i njegov zamjenik major JNA Radmilo Zeljaja , po direktnom uputstvu i naređenju Radovana Karadžića samozvanog Predsjednika takozvane Srpske Republike . Na radio Prijedoru se oglasio dotadašnji potpredsjednik Skupštine Općine Prijedor Milomir Stakić .Predstavio se kao Predsjednik Srpskog Prijedora i kao Predsjednik Kriznog štaba za odbranu Srpskog naroda za Spski grad Prijedor .
== Privreda ==
|
