Razlika između verzija stranice "Vjetroelektrana"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m tijekom -> tokom |
||
Red 55:
Vjetropotencijal je najvažniji čimbenik za izbor položaja vjetroelektrane. To su zapravo karakteristike [[vjetar|vjetra]] na pojedinoj lokaciji. Najvažnija karakteristika je srednja godišnja [[brzina]] vjetra na određenoj visini iznad tla. Naime, vjetrogenerator se pokreće kada brzina vjetra poraste iznad otprilike 3 [[Metar u sekundi|m/s]]. Pri toj brzini proizvodnja [[električna energija|električne energije]] je vrlo mala. Porastom brzine, količina električne energije se povećava do maksimalne, koja se postiže na brzini vjetra od oko 12 m/s. Daljnjim porastom brzine vjetra količina proizvedene energije se više ne povećava. Kada brzina poraste preko 25 do 30 m/s, vjetroagregat se isključuje jer ne može podnijeti mehanička opterećenja koja uzrokuju tako velike brzine vjetra. Iz opisanog načina rada vjetrogeneratora možemo zaključiti da je za idealnu proizvodnju električne energije potrebna brzina vjetra od oko 12 m/s.
To je samo prvi korak u određivanju vjetropotencijala. Potrebno je potom razmotriti kako je brzina vjetra raspoređena
Zbog jake ovisnosti prinosa energije (a samim time i [[ekonomija|ekonomske]] isplativosti) o brzini vjetra (ovisnost energije vjetra o kubu brzine vjetra), potrebna su točna [[mjerenje|mjerenja]] vjetra na samoj lokaciji. Mjerenja se obavljaju pomoću [[anemometar]]a koji su pričvršćeni na stupove, približno na visini osi na kojoj će se nalaziti vjetroagregati (iako se zadnjih godina bilježi rast tzv. udaljenih mjerenja pomoću LIDAR-a). Obično treba postaviti više stupova na lokaciji u vremenu od barem 6 mjeseci, a preporuča se da to vrijeme mjerenja bude nekoliko godina. Brzina vjetra je osnovni čimbenik od kojega se kreće pri [[projekt]]iranju svih vjetroagregata koji će se nalaziti na lokaciji, njihovog broja i prostornog razmještaja. Brzina vjetra također služi kao polazna točka za sve proračune o ekonomskoj isplativosti i proizvodnji energije. Osjetljivost doprinosa energije o brzini vjetra ovisi i o brzini samog vjetra. Zbog toga je posebno važno točno mjeriti brzine vjetra na lokacijama gdje je ta brzina manja.
Red 61:
===Vjetropotencijal na Jadranskom moru===
Srednja brzina vjetra na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u obalnom i otočnom pojasu kreće se od 3 do 6 m/s. U godišnjem hodu najveća srednja brzina vjetra javlja se u siječnju ili veljači. To su ujedno mjeseci s najviše [[bura|bure]]. [[Jugo]] u jadranskim [[ciklona]]ma može znatno povisiti srednju brzinu vjetra u rano proljeće ili kasnu jesen. Srednja je brzina vjetra najmanja u srpnju i kolovozu, kad je i vrijeme najstabilnije. U blizini obale pojavljuje se vjetar jačine 6 ili više bofora ([[Beaufortova ljestvica]]) do 40 dana godišnje. Vjetar iznad 8 Bf, mnogo je rjeđi. Kako Jadran ne obiluje jakim i olujnim vjetrom, pogodan je za iskorištavanje energije vjetra. Tome u prilog govori i činjenica što se određeni smjerovi vjetra često javljaju i dugo traju. Najčešći vjetrovi su bura i jugo. Ti vjetrovi koji se po smjeru razlikuju za 90 stupnjeva, pušu
==Vrste vjetroelektrana==
Red 112:
{{Glavni|Visinske vjetroelektrane}}
Koncept [[Visinske vjetroelektrane|visinskih vjetroelektrana]] se zasniva na iskorištenju energije vjetra u višim slojevima atmosfere. One predstavljaju dizajnirani koncept vjetroelektrana koji su na različite načine podignuti u visinu bez potpore tornja. Možemo ih podijeliti u dvije skupine: one za iskorištavanje vjetra na nižim visinama te na one koje to mogu na višim visinama.
==Vjetroelektrane u Hrvatskoj==
| |||