Verzija na dan 25 juni 2013 u 00:46 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Čiščenje međuwiki veza: -kk, hu ← Starija izmjena		Verzija na dan 1 juli 2013 u 16:44 uredi poništi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m takođe -> također Novija izmjena →
Red 25: Upotreba vještačkih azotnih đubriva se konstantno povećava u zadnjih 50 godina, i dostigla je skoro 20 puta veću količinu te iznosi oko 1 milijardu [[tona]] azota godišnje. <ref name="glass">{{cite journal\|last=Glass\|first=Anthony \|date=September 2003\|title=Nitrogen Use Efficiency of Crop Plants: Physiological Constraints upon Nitrogen Absorption \|journal=Critical Reviews in Plant Sciences\|volume=22\|issue=5\|url=http://www.ingentaconnect.com/content/tandf/bpts/2003/00000022/00000005/art00003\|doi=10.1080/713989757}}</ref> Upotreba fosfatnih đubriva se ~~takođe~~također povećala sa 9 miliona tona [[1960]]. godine do 40 miliona tona u [[2000]]. godini. Količina od 6-9 tona [[kukuruz]]a u zrnu po [[hektar]]u zahtijeva upotrebu 30–50 kg fosfatnog đubriva, dok [[soja]] zahtijeva 20–25 kg po hektaru.<ref>{{cite journal\|last=Vance\|coauthors=Uhde-Stone & Allan\|year=2003\|title=Phosphorous acquisition and use: critical adaptations by plants for securing a non renewable resource.\|journal=New Phythologist\|volume=157\|pages=423–447\|url=http://www.jstor.org/pss/1514050}}</ref> [[Yara International]] je najveći svjetski proizvođač azotnih đubriva.<ref>{{cite news\|url=http://www.economist.com/businessfinance/displaystory.cfm?story_id=15549105\|title=Mergers in the fertiliser industry \|date=18 Februar 2010\|publisher=The Economist\|accessdate=21 Februar 2010}}</ref> Red 129: ==== Životinjski izvori ==== [[Datoteka:Hestemøj.jpg\|mini\|Raspadajući životinjski izmet, izvor orgasnkog đubriva]] [[Urea]] životinjskog porijekla je pogodna za upotrebu u organskoj poljoprivredi, dok vještačka urea nije pogodan izvor. <ref>http://www.ecochem.com/t_natfert.html</ref><ref>http://www.cababstractsplus.org/abstracts/Abstract.aspx?AcNo=20023145231</ref>. Često se “organska” poljoprivreda definiše kao minimalna upotreba procesiranja, a ~~takođe~~također i upotreba prirodnih bioloških procesa (npr.stvaranje komposta). Otpadni mulj ima veoma ograničenu upotrebu u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji u [[SAD]], zbog zabrane njegove upotrebe (zbog akumulacije toksičnih [[Metal (hemija)\|metal]]a, između ostalih faktora) <ref>http://www.epa.gov/oecaagct/torg.html</ref><ref>http://www.ewg.org/reports/sludgememo</ref><ref>http://www.calorganicfarms.com/news/full.php?id=22</ref>. USDA sada zahtijeva certificiranje od treće strane za đubriva sa visokim sadržajem azota, koja se prodaju u SAD.<ref name="USDA certification of high-nitrogen liquid fertilizer">{{cite web\|url=http://www.organicconsumers.org/articles/article_17001.cfm\|title=USDA Toughens Oversight of Organic Fertilizer: Organic fertilizers must undergo testing \|last=Schrack\|first=Don\|date=2009-02-23\|publisher=The Packer \|accessdate=19 November 2009}}</ref> ==== Biljni izvori ==== Da bi se zemljište obogatilo fiksacijom azota iz atmosfere, često se uzgajaju usjevi koji služe kao zeleno đubrivo. <ref>http://www.pubmedcentral.nih.gov/pagerender.fcgi?artid=373994&pageindex=6#page</ref> Ovi usjevi mogu ~~takođe~~također povećati i sadržaj fosfora (mobilizacijom nutrijenata).<ref>http://books.google.com/books?id=XO3pio5Opy8C&pg=PA564&lpg=PA564&dq=phosphorus+addition+fava+bean&source=bl&ots=Rjkls81sXS&sig=KpWCnyWUNvcB9eKX4tNLsrB98o4&hl=en&ei=_LzZSfyvKJKatAPx4oiwCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1</ref>

Razlika između verzija stranice "Gnojivo"