Razlika između verzija stranice "Danski jezik"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}}
m takođe -> također
Red 19:
}}
'''Danski jezik''' (danski: ''dansk'') je skandinavski, [[germanski jezik]] indo-evropskog porijekla, i oficijelni je jezik u [[Danska|Danskoj]]. Oko 6 miliona ljudi govori ovim jezikom. Od toga 5,6 miliona živi u Danskoj. Većina [[Danac|Danaca]] govori standardni danski jezik, iako postoje regionalne i socialne varijacije. Vrlo mali broj govori s [[dijalekt|dijalektom]].
Danski jezik takođetakođer se govori na [[Farska Ostrva|Farskim ostrvima]] i na [[Grenland|Grenlandu]], gdje je ravnopravan sa farskim i grenlandskim (iako je od 2009 oficijelni jezik na Grenlandu Kalaallisut), a uostalom je i obavezan predmet u školama. Na [[Island|Islandu]] je danski dugo imao status "najvažnijeg stranog jezika" u školama. Kada se radi o komunikaciji sa drugim Nordijskim zemljama, danski je službeni jezik, a od 1973. ima status jednog od oficijelnih jezika [[Evropska Unija|Evropske Unije]].
 
== Klasifikacija ==
Red 33:
Sa istorijskog stanovišta, danski je dijalekt zajedničkog Nordijskog jezika, koji je poznat iz 200. godine. Tek u 12. vijeku danski se počinje izdvajati. Karakteristična promjena u izgovoru danskog jezika u 12. stoljeću je redukcija [[samoglasnik|samoglasnika]] a, i, u, koji se u nenaglašenim slogovima mijenjaju u "e". Nordijske riječi kao npr. ''kasta'', ''timi'', ''morgunn'', na danskom dobivaju oblik ''kaste'', ''time'', ''morgen''. Jedna druga karakteristika je redukcija slova "g". Ono jednostavno nestaje u nekim riječima, kao npr. ''tie'' (ćutati), ''flue'' (muha), a u drugim se opet mijenja u druge [[suglasnik|suglasnike]], npr. ''øje'', (oko) ''skov'' (šuma). Švedski jezik je do dan danas zadržao slovo g, pa se navedene riječi pišu ''tiga'', ''fluga'', ''õga'', ''skog''. Najzad se slovo "p" pisano iza vokala mijenja u "b", a suglasnici "t" i "k" mijenjaju se u suglasnike koji približno odgovaraju izgovoru, npr: ''reb'' (konopac), ''uden'' (bez), ''kage'' (kolač). Uporedite sa švedskim: ''rep'', ''utan'', ''kaka''.
 
Među [[Germanski jezici|Germanskim jezicima]] moguće je izvesti neke zajedničke karakteristike u [[gramatika|gramatici]] Nordijskih jezika. Kao prvo, određeni član kod [[imenica]] dodaje se na kraju imenice, kako u jednini tako i u množini, npr. ''dag-en'' (dan), ''år-et'' (godina), ''dag-ene'' (dani), ''år-ene'' (godine). Takozvani "enklitični" (dodati) dio nalazimo i kod [[glagol|glagola]] u pasivu: ''føle-s'' (osjeća se), ''følte-s'' (osjećalo se). Određeni član kod kombinacije [[pridjev]]- imenica tvori se dodavanjem "den" ili "det" ispred pridjeva: ''den lang-e dag'' (dug dan), ''det ny-e år'' (nova godina), a u množini "de": ''de kær-e børn'' (draga djeca). Ne postoji pravilo bez izuzetaka koje uvrštava imenice pod ''en'' i ''et''. Ali ako je određeni član neke imenice "et", onda se i pridjev ispred te imenice mijenja, tako da se dodaje jedno "t": ''et stor-t hus'' (velika kuća). Ove "t - riječi" i "n-riječi" imaju veliki uticaj u danskom jeziku. Mnoge zamjenice, npr. takođetakođer se mijenjaju po ovom sistemu.
U danskom jeziku, kao i u norveškom i švedskom, glavna rečenica jasno se razlikuje od sporedne rečenice. U glavnoj rečenici, [[subjekat]], [[objekat]] i priloški elementi mogu se rasporediti na razne načine: ''Men jeg læste ikke avisen i går'' / ''Men avisen læste jeg ikke i går'' / ''Men i går læste jeg ikke avisen'' (Ali jučer nisam pročitao novine). S druge strane, red u sporednoj rečenici je utvrđen: ''Da jeg ikke læste avisen i går'' (pošto nisam pročitao novine jučer).
Zanimjivo je da u danskom jeziku postoje samo dva padeža: nominativ i genitiv. Uz to se mora navesti da sedam ličnih zamjenica ima i akuzativ, npr: ''hun -hende -hendes'' (ona-nju-njen).
Red 46:
 
Rječnik danskog je pretrpio najviše uticaja od starijih i savremenih njemačkih dijalekata (naročito [[niski njemački]]). U srednjem vijeku danski prima mnoge riječi iz njemačkog, npr: ''krig'' (rat), ''smuk'' (lijep), ''håbe'' (nadati se), zajedno sa nizom izvedenih elemenata kao što su be-, bi-, -agtig, -bar, -hed, -inde, -mager, -eri. Poslije reforme 1536, još jedan broj riječi primljen je iz njemačkog: ''gevær'' (puška), ''munter'' (veseo), ''anstrenge'' (naprezati), ''omsonst'' (uzalud).
Od 17. stoljeća veliki broj riječi posuđen je iz [[Francuski jezik|francuskog]], npr: ''affære'' (afera), ''nervøs'' (nervozan), ''genere'' (smetati, remetiti), ''partout'' (apsolutno). Riječi iz [[Engleski jezik|engleskog jezika]] posuđene su mahom u 20. vijeku, npr: ''klub'', ''smart'', ''skippe'', ''okay''. Latinski i grčki takođetakođer su imali uticaja na danski jezik. Izrazi iz ovih jezika su naravno prilagođeni danskom načinu mijenjanja i izgovora, npr: ''præst'' (sveštenik), ''motor'', ''telefon'', ''krise'', ''immun'', ''senil'', ''vital'', ''skrive'' (pisati), ''imponere'', ''cirka'', ''ekstra''.
== Primjeri danskih riječi i izraza ==