Razlika između verzija stranice "Kamen iz Rosette"

'''Kamen iz Rosette''', koji je omogućio dešifriranje pisma antičkog Egipta, otkriven je dana [[15. srpnjajuli]] [[1799]]. pokraj gradića Rosette (danas Rashid), smještenog u delti [[Nil]]a 40-tak milja od [[Aleksandrija|Aleksandrije]].

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici [[Napoleon]]ovog ekspedicionog korpusa (spremajući se za napad Britanskihbritanskih i Turskihturskih snaga) u tom području, kapetan [[Pierre Bouchard]] vidio je crnu [[Bazalt|bazaltnu]] ploču. Oštroumni [[Francuska|francuski]] časnikoficir zapazio je da ploča sadrži 3 sekcije, a svaka od njih bila je bila ispisana drugim pismom. On je brzo shvatio važnost svog otkrića i poslao je tu ploču u [[Kairo]], gdje su bili učenjaci koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prijepise tekstova koje su vidjeli na ploči i to je kasnije omogućilo prodiranje u tajne egipatskog pisma [[Hijeroglifi|hijeroglifa]]. To je pismo mnogo stoljeća bilo tajna, mada se mnogo umova trudilo proniknuti u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je poražena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uključujući i kamen iz Rosette) morali su biti predani [[Velika Britanija|Britancima]]. Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u [[London]]u.

Sadržaj teksta na kamenu iz Rosette ima malenmali značaj, ali kamen je kamen izuzetno važan jer je na vrhu ispisanih nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini jesu 32 linije demotskog pisma a na dnu 54 linije grčkog pisma. Premda su naučnici gotovo odmah po otkriću kamena preveli ispis na grčkom, ostalo nisu mogli razumjeti.

Međutim, godine [[1808]] briljantni mladi francuski naučnik i lingvist [[Jean-François Champollion]] (u dobi od 18 godina!) započinje studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo [[PopisSpisak faraona|antičkih Egipćana]] u naporu da dešifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je daroviti momak pretpostavio da sva tri teksta (na tri različita pisma) govore o istom!. Bila je to prava pomisao, a s obzirom da je grčki jezik bio dobro poznat, klupko se polako počelo odmotavati!. Četrnaest godina kasnije ([[1822]].) Champollion potvrđuje da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvučni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U [[1824]]. godini on objavljuje svoju znamenitupoznatu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkriće - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogućilo proboj u prijevod tog pisma!. Konačno, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti antičkog [[Egipat|Egipta]] i rađanje nove znanstvenenaučne discipline - [[Egiptologija|egiptologije]].