Wikipedia

Razlika između verzija stranice "Priština"

Pregled historije
[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
m Poništene izmjene koje je napravio 109.165.194.255 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Addbot
Red 1:
{{Infokutija naselje/Kosovo
 
|Grb = Prishtina-Stema.PNG
 
|Naziv = Priština <br /> Prishtina Prishtinë <small> albanski </small> <br /> Приштина <small> srpski</small>
|geog_širina = 42.663333
|geog_dužina = 21.162222
|ImeSrednjegNivoaVlasti =
|SrednjiNivoVlasti =
|Općina =
|Stanovništvo = 189000
|StanovništvoGodina = 2009 procjena
|StanovništvoUrban =
|StanovništvoUrbanGodina =
|StanovništvoMetro =
|StanovništvoMetroGodina =
|StanovništvoProcjena =
|StanovništvoGodina2 =
|Površina = 661
|Nadmorska visina = 652
|Pozivni broj = 038
|Poštanski broj = 10000
|Registarska oznaka =
|VrstaNaselja =
|Načelnik = Isa Mustafa
|NačelnikIzabran =
|NačelnikTitula =
|NačelnikStranka = LDK
|Web =
|Slika =Overview of the city of Pristina from the hill.jpg
|SlikaInfo = Panorama Prištine
}}
 
'''Priština''' ([[Albanski jezik|albanski]] ''Prishtina'' , [[Srpski jezik|srpski]] ''Приштина'') je glavni i najveći grad [[Kosovo|Kosova]].
Smatra se da ima između 550.000 i 600.000 stanovnika.<ref>[http://www.fco.gov.uk/servlet/Front?pagename=OpenMarket/Xcelerate/ShowPage&c=Page&cid=1007029394365&a=KCountryProfile&aid=1019233722672 UK Foreign & Commonwealth Office Country Profiles: Kosovo]</ref> Etničku većinu u gradu čine [[Albanci]], dok su manjine [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Romi]] i [[Turci]]. U gradu se nalazi sjedište [[UNMIK]]-a. Priština je upravni, obrazovni i kulturni centar Kosova. Ima [[univerzitet]] i međunarodni aerodrom.
 
Grad odlikuje karakteristična arhitektura istočnog [[Balkan]]a. Poznata je zgrada
Line 13 ⟶ 39:
== Historija ==
 
Korjeni naselja su u neolitu, kome pripada vrijedna figurina „sjedeće ili vezano božanstvo“ sa Valača. Smatra se da potječe iz perioda između 3000 i 2500. godine p.n.e.. Za Rimljana zove se Vicianum, a pod sadašnjim imenom spominje se od 13. stoljeća. Na putu između [[Dubrovnik]]a i [[Carigrad]]a, u 14. i 15. stoljeću doživljava procvat kao trgovački centar obližnjih rudnika u Novom Brdu i na [[Kopaonik]]u. DužeKratko vrijeme bio je i sjedište vladara srednjovekovne [[Srbija|Srbije]]. Za vrijeme [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]], u čijem sastavu ostaje sve do [[1912]]. godine, postoji kao manje mjesto bez velike vaznostivažnosti.
 
U vrijeme [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]] bio je regionalno središte i upravni centar [[Kosovo|Socijalističke Autonomne Pokrajine Kosovo]], koja je bila u sastavu [[Srbija|Socijalističke Republike Srbije]], u čijem sastavu ostaje ido od[[1999]]. 2000godine. Od tada je pod upravom Ujedinjenih nacija, a od [[2008]]. je glavni grad nezavisnog [[Kosovo|Kosova]].
Za vrijeme Rimljana selo se zove Vicianum, a pod sadašnjim imenom spominje se od 13. stoljeća u srpskim izvorima. Budući da je na putu između Dubrovnika i Carigrada, u 14. i 15. stoljeću doživljava procvat kao trgovački centar, zahvaljujući obližnjem rudniku i gradu Novo Brdo i rudnicima Janjevo i Trepča. U 14. stoljeću kralj Milutin je imao dvore preko puta današnjeg Muzeja Kosova. I taj prostor sve do bombardiranja SRJ 1999. godine nije građen, čekalo se vrijeme kad će biti para za arheološke radove. Kratko vrijeme bila je i prijestolnica srpske srednjovjekovnih vladara. U njoj je bila stolica Brankovića prije Kosovske bitke i izvjesno vrijeme nakon nje. U njoj su Dubrovčani imali jaku koloniju trgovaca i poslovnih ljudi. Tu je Vuk Branković 1387. izdao povelju kojom je uredio položaj Dubrovčana u svojoj oblasti. Najveći broj Dubrovčana u Prištini zabilježen je 1438. godine - 218. Poslije Kosovske bitke Vuk Branković i članovi njegove obitelji su predali Dubrovčanima nositi u Dubrovnik na čuvanje značajnu količinu srebra, zlatno posuđe i druge dragocjenosti.
 
Turci su prvi put zauzeli Prištinu 1396. godine, ali su je s dijelom Brankovićevih zemalja ustupili despotu Stefanu Lazareviću koji ih je držao do izmirenja sa svojim rođacima 1402, kada su oni ponovno zavladali Prištinom. U obnovljenim sukobima Brankovića i Lazarevića, mađarske trupe, koje su pomagale despota Stefana, spalile su Prištinu 1409. godine, tada su stradali i dubrovački građani. Privredno opadanje Prištine počinje od 1448. godine, kada su na Kosovu Turci porazili mađarsku vojsku Janka Hunjadija. Godine 1453. bilo je još samo šest Dubrovčana u njoj.
 
== Znamenitosti ==
 
U centru Prištine nalazi se glasovita Čaršijska ili [[Taš džamija]], koju je podigao [[sultan Bajazit]] odmah poslije [[Bitka na Kosovu|bitke na Kosovu]] [[1389]]. godine. Uz [[Carska džamija|Carsku džamiju]] iz [[1461]]. godine nalazi se i [[sahat-kula]] s početka 20. stoljeća. [[Emindžika]] je tipična orijentalna [[gradska kuća]] iz 19. stoljeća.
 
 
Nadomak Prištine su ostaci rimskog municijuma Ulpiana. U 3. i 4. stoljeću je dosegao svoj najviši domet, prozvan tada Ulpiana Splendidisima (veleljepni grad). Obnavlja je u 6. stoljeću bizantijski [[car Justinijan]] i naziva Iustiniana Secunda. Ubrajana je među najljepše [[grad]]ove tadašnje Ilirske Dardanije.
Line 36 ⟶ 59:
 
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Općine na Kosovu}}
{{Stub-grad}}
{{Commonscat|Pristina|Priština}}
 
[[Kategorija:Gradovi na Kosovu]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Priština|*]]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/Priština"