Razlika između verzija stranice "Alojz Benac"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m +{{Nedostaju izvori}} |
No edit summary |
||
Red 1:
{{Nedostaju izvori}}
[[Datoteka:Benac.gif|mini|200px|desno|Alojz Benac]]
'''Alojz Benac''', bosanskohercegovački arheolog i historičar.
Red 8:
Dolaskom u Zemaljski muzej, Benac je započeo mnogostruku i uspješnu djelatnost kao arheolog i organizator rada na proučavanju arheologije u BiH i [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Svoja je istraživanja usmjerio najprije na probleme neolita i eneolita zapadnog Balkana te posebno BiH, a onda i na pitanja etnogeneze i kulture [[Iliri|Ilira]] u brončanom i željeznom dobu te na problem seobe Indoevropljana na balkanski prostor. Iskapao je niz važnih arheoloških lokaliteta iz neolita i eneolita ([[Hrustovača]] u dolini [[Sana|Sane]], Nebo kod [[Travnik|Travnika]], [[Kakanj]], Varoš kod Koraja, Pivnica kod Odžaka, Obre kod [[Kakanj|Kaknja]], [[Zelena pećina]] kod Mostara, Crvena Stijena u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], Zecovi kod [[Prijedor|Prijedora]] i dr.), kao i neke iz kasnijih vremena (delmatske gradine na Duvanjskom i Livanjskom polju i dr.) i time bitno pridonio rasvjetljavanju prahistorijskog doba u BiH. Na temelju rezultata tih istraživanja napisao je niz sintetskih radova i monografija u kojima je riješio ili rješavao važna pitanja nastanka i razvoja mnogih neolitskih i eneolitskih kultura, posebno butmirske, kakanjske, vučedolske, lisičićke, kao i pitanja hronologije brončanodobne i željeznodobne ilirske kulture u Bosni, posebno na području [[Glasinac|Glasinca]].
Rezultate arheoloških istraživanja, kao i radove o raznim problemima prahistorije zapadnog Balkana, Benac je objavio u brojnim domaćim i stranim časopisima i u nekoliko monografija, najviše u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]], te u periodicima Archaeologia Iugoslavica, [[Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne]], Bericht der Römisch-Germanischen Kommission, Diadora, [[Prilozi za proučavanje istorije Sarajeva]], [[Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku]], Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, [[Balcanica]] i u zborniku Adriatica praehistorica et antiqua (posvećenom Grgi Novaku, Zagreb 1970). Njegovi radovi o problemu etnogeneze i kulture Ilira štampani su u časopisima Arheološki radovi i rasprave, Studia Albanica, [[Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja]], u zborniku Simpozijum o teritorijalnom i hronološkom
Alojz Benac je također obavljao i niz odgovornih funkcija u znanstvenim i stručnim tijelima i u društveno-političkim organizacijama u kojima je razvio mnogostranu i plodnu djelatnost. Bio je prvi predsjednik ''Koordinacijskog odbora arheologa Jugoslavije'', predsjednik ''Arheološkog društva Jugoslavije'' 1953/1954, predsjednik ''Muzejskog društva BiH'' 1955/1956, predsjednik ''Nacionalnog komiteta za balkanologiju Jugoslavije'' (od 1977), bio je stalni član ''Conseil permanent de l’Union internationale des sciences préhistoriques et protohistoriques'' od 1956, te ''Association international d’études sud-est européen'' od 1977; također je bio član mnogih republičkih i saveznih savjeta i odbora za nauku i kulturu, nekih međuakademijskih odbora i znanstvenih institucija u inostranstvu (''Italijansko društvo za prethistoriju i protohistoriju u Firenci'', ''Njemačko arheološko društvo u Berlinu i Frankfurtu na Majni'', od 1958). God. 1961. izabran je za dopisnog člana ''Naučnog društva BiH'', a 1967. i za redovnog člana [[ANU BiH]]. U toj Akademiji je obavljao dužnost sekretara odjeljenja za društvene znanosti 1969–1972, od 1972. do 1977. generalni je tajnik, a od 1977. predsjednik te Akademije. Dopisni je član [[SANU]] od 1972, [[JAZU]] od 1975. i [[SAZU]] od 1977. God. 1977/1978. obavljao je dužnost predsjednika ''Savjeta akademija nauku i umjetnosti [[SFRJ]]''. Od 1982. je glavni urednik redakcije ''Enciklopedije Jugoslavije'' za SR BiH. Za svoj rad odlikovan je nizom domaćih i stranih odlikovanja: ''Ordenom zasluga za narod sa zlatnom zvijezdom'' (1970), ''Nagradom [[AVNOJ]]-a'' (1976), Orden ''republike sa zlatnim vijencem'' (1977), ''Ordine »Al merito della Repubblica Italiana«'' (1979) i dr. Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1992. godine.
Red 17:
*Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske kulture, Ljubljana 1952. Široki Brijeg, Sarajevo 1952.
*Neki etnički problemi prehistoriskih stanovnika Bosne i Hercegovine, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1953.
*Sarajevo od najstarijih vremena do danas, 1 (s Ljubicom
*Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (koautori: D. Sergejevski i Đ.
*Neolitsko naselje u Lisičićima kod Konjica, Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, Sarajevo 1955.
*Glasinac, 1, 2 (koautor: B. Čović), Sarajevo 1956, 1957.
Red 25:
*Stariji prahistorijski periodi (u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do početka turske vladavine), Sarajevo 1966, 9–81.
*Stećci, Beograd 1967.
*Završna istraživanja u
*Neolitsko naselje u dolini Bile, GZM 8, 1953.
*Osnovna obilježja neolitske kulture u Kaknju i Prehistorijska gradina Zecovi kod Prijedora, GZM 11, 1956.
*Crvena Stijena – stratum I–IV, GZM 12, 1957.
*Zelena
*Pivnica kod Odžaka i neki problemi
*Obre II, GZM 26, 1971.
*Obre I, GZM 27/28, 1972–1973.
| |||