Razlika između izmjena na stranici "Rečenica"

Uklonjeno 214 bajtova ,  prije 8 godina
Sastav rečenica
m (Poništene izmjene koje je napravio 141.136.154.170 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EdinBot)
(Sastav rečenica)
''Kako sam se prestrašila!''
 
== Sastav rečenica ==
Rečenice koje imaju samo subjekat i predikat jesu '''proste rečenice'''.
''Pas laje.''<br/>
 
''Kiša pada.''<br/>
''Pas laje.''<br/>
''CvijetCvijeće miriše.''
''Kiša pada.''<br/>
Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju barem jedan dodatak koji stoji uz subjekat ili predikat jesu '''proširene rečenice'''.
''Cvijet miriše.''
''Ljut pas ljutito laje u vrtu.''<br/>
 
''Dosadna kiša umorno pada nad Sarajevom.''<br/>
Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju barem jedan dodatak koji stoji uz subjekat ili predikat jesu '''proširene rečenice'''.
''Crven cvijet miriše po poljanama.''
 
'''Složene rečenice''' jesu one koje imaju barem dva predikata. Dijele se na ''nezavisnosložene''nanezavisnosložene i ''zavisnosložene''. Nezavisnosložene nastaju nizanjem i sklapanjem, a zavisnosložene uvrštavanjem.
''Ljut pas ljutito laje u vrtu.''<br/>
Nezavisnosložene (koordinirane) rečenice.
''Dosadna kiša umorno pada nad Sarajevom.''<br/>
1. Sastavne (kopulativne) rečenice.
''Crven cvijet miriše po poljanama.''
Veznici: ''i, pa, te, ni, niti''.
 
2. Rastavne (disjunktivne) rečenice<br/>.
'''Složene rečenice''' jesu one koje imaju barem dva predikata. Dijele se na ''nezavisnosložene'' i ''zavisnosložene''. Nezavisnosložene nastaju nizanjem i sklapanjem, a zavisnosložene uvrštavanjem.
Veznik: ''ili, bilo (volja)''.
 
===3. NezavisnosloženeSuprotne (koordiniraneadverzativne) rečenice ===.
Veznici: ''a, ali, nego, već, samo, kad''.
 
14. Sastavne (kopulativne)Isključne rečenice<br/>.
Veznici: ''samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim, osim što (van, do, nego)''
Veznici: ''i, pa, te, ni, niti''
5. Zaključne:<br/>
 
Veznici: ''dakle, zato, stoga, pa, s obzirom na to''
2. Rastavne (disjunktivne) rečenice<br/>
''Rečenični niz'' takva je nezavisnosložena rečenica u kojoj se rečenice nižu bez veznika:<br/>
Veznik: ''ili, bilo (volja)''
''Otišao je u [[pozorište]], pogledao predstavu, vratio se veseo.''
 
3. SuprotneZavisnosložene (adverzativnesubordinirane) rečenice<br/>)
Zavisnosložene rečenice jesu one u kojima je jedna (su)rečenica uvrštena u gramatičko ustrojstvo druge (su)rečenice. Ona rečenica u čije se gramatičko ustrojstvo uvrštava druga rečenica zove se glavna rečenica, a ona koja se uvrštava i koja ovisi o glavnoj zove se zavisna rečenica (''klauza'').
Veznici: ''a, ali, nego, već, samo, kad''
 
4. Isključne rečenice<br/>
Veznici: ''samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim, osim što (van, do, nego)''
 
5. Zaključne:<br/>
Veznici: ''dakle, zato, stoga, pa, s obzirom na to''
 
''Rečenični niz'' takva je nezavisnosložena rečenica u kojoj se rečenice nižu bez veznika:<br/>
''Otišao je u [[pozorište]], pogledao predstavu, vratio se veseo.''
 
=== Zavisnosložene (subordinirane) rečenice) ===
Zavisnosložene rečenice jesu one u kojima je jedna (su)rečenica uvrštena u gramatičko ustrojstvo druge (su)rečenice. Ona rečenica u čije se gramatičko ustrojstvo uvrštava druga rečenica zove se glavna rečenica, a ona koja se uvrštava i koja ovisi o glavnoj zove se zavisna rečenica (''klauza'').
 
Prema mjestu uvrštavanja, zavisna rečenica može biti:
# Predikatska - uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto predikata i prema njoj se odnosi kao imenski predikat prema svome subjektu.
# Subjekatska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto subjekta i odnosi se prema njoj kao subjekat prema svom predikatu.
# Objekatska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto objekta i prema njoj se odnosi kao objekat prema svome glagolu. Adverbijalna (priložne)- uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto priloške oznake i odnosi se prema njoj kao priloška oznaka prema svom predikatu. Atributska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto atributa i odnosi se prema njoj kao atribut prema svojoj imenici ili zamjenici.
# Adverbijalna (priložne)- uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto priloške oznake i odnosi se prema njoj kao priloška oznaka prema svom predikatu.
# Atributska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto atributa i odnosi se prema njoj kao atribut prema svojoj imenici ili zamjenici.
 
Adverbijalne rečenice mogu se dodatno podijeliti s obzirom na službu koju imaju u odnosu na glavnu rečenicu. Adverbijalna rečenica može se uvrstiti u glavnu na mjesto priloških oznaka vremena, mjesta, načina, namjere, uzroka, pogodbe, posljedice, dopuštanja. Prema tome, adverbijalna rečenica može biti:
# vremenska
# mjesna
# načinska
# namjerna
# uzročna
# pogodbena
# posljedična
# dopusna
 
[[Kategorija:Gramatika]]
Anonimni korisnik