Na okolinu vrlo nepovoljno utiču termoelektrane. Kod termoelektrana (klasičnih-hlađenih) dva su osnovna učinka koji utječu na onečišćenje okoline. Prvi i osnovni je učinak koji nastaje zbog izgaranja fosilnih goriva. Drugi i manje bitan jeste toplotno zagađenje [[rijeka (vodotok)|rijeka]] ili [[jezera]].
Kod izgaranja u atmosferu se ispuštaju plinovi kao što su [[Ugljik dioksidCO2|CO<sub>2</sub>]], [[CO]], [[NOx|NO<sub>X</sub>]], [[SO2|SO<sub>2</sub>]], različiti [[ugljikovodici]] (C<sub>m</sub>H<sub>n</sub>). Od svih navedenih [[ugljik dioksid]] (CO<sub>2</sub>, ) i [[voda]] ([[voda|H<sub>2</sub>O]]) nisu direktno otrovni za ljude. No oni izravno utječu svojom koncentracijom na zagrijavanje atmosfere (apsorpcija toplinskog zračenja u atmosferi). |Nuklearne elektrane isto tako proizvode [[otpad]]. Jedna vrsta je [[radioaktivni otpad]], dok je druga vrsta otpada vruća voda. Najveći problem se javlja pri skladištenju radioaktivnog otpada. Otpad se mora skladišti u specijalnim bazenima ili suhim kontejnerima, a njegovo razlaganje je prilično dugo. Najpovoljniji tipovi elektrana sa ekološkog stajališta su hidroelektrane, vjetroelektran] i solarne elektrane. One ne zagađuju okoliš obzirom da se koriste obnovljivim izvorima energije. U cilju zaštite okoliša, sve veći naglasak stavlja se upravo na elektrane na obnovljive izvore, a u budućnosti, realno je za očekivati da će one preuzeti proizvodnju većine električne energije u svijetu.
