|
==== Jugoslavensko doba ====
{{prijevod}}
[[Južni Slaveni|Južnoslavenski]] [[narod]], konstitutivan u [[SFRJ]] od [[1971]]. godine, pod imenom Muslimani. Bošnjaci u Titovoj Jugoslaviji prvih dvadeset godina komunističke Jugoslavije nisu imali pravo na kostitutivnost, niti pravo na upotrebu vlastitog imena, koje su upotrebljavali tokom historije.
[[Hamdija Pozderac]], čelnikpredsjednik Bošnjakapredsjedništva uBosne [[Josipi BrozHercegovine Tito|Titovoj]]tokom 70-ih Jugoslavijigodina prigodom [[ustav|ustavnih]] promjena je pokušao vratiti povijesno ime [[BošnjakBosanci]] za svoj narod, koje je bilo zabranjeno, a kojim sukoje se pripadnici tog naroda nazivali tijekom [[povijest|povijesti]], u kontinuitetu od srednjovjekovlja (u varijanti Bošnjani), zatimkoristilo u [[Osmansko_carstvo|Osmanskoj carevini]] (kao Bošnjaci), kao i u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] carevini kao Bosanci do pred [[Prvi_svjetski_rat|Prvi svjetski rat]] (Bošnjaci), te tijekomtokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj uporabi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično). Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tijekomtokom [[Monarhija|Monarhije]] poveo je Safet-beg Bašagić, predsjednik [[Bosna|Bosanskog]] sabora zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična [[politika]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja [[Srbija|srpskih]] predstavnika, a manjim dijelom i [[Hrvati|hrvatskih]], jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile utjecajuticaj [[Zagreb]]a i [[Beograd]]a na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prigodom donošenja prvog ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz [[Mostar|Mostara]], Husaga Ćišić, je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste buktinjebaklje u [[grb]] FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ. Srpski [[komunist|komunisti]] su uporno izbjegavali da Bošnjacima daju status konstitutivnog naroda smatrajući da će se tim činom ugroziti nacionalni interesi srpske [[populacija|populacije]] u Bosni koja je svoj nacionalni identitet formirala ranije, pogotovo nakon atentata [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] u gradu [[Sarajevo|Sarajevu]].
Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).
Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši čuvenu rečenicu "''MiNe hoćemodaju bosanstvo, a oni dajunude muslimanstvo... PrihvatićemoDa jerprihvatimo ćei to što nude, makar i pogrešno ime ali ćemo otvoriti proces...''"
[[1990]]. godine se osnivaju [[Bošnjaci|bošnjačke]] partije SDA, a potom i MBO, Muslimanska bošnjačka organizacija na čelu sa Adil-begom Zulfikarpašićem, potomkom poznatih bosanskih [[beg]]ova (bošnjačko plemstvo) koje je vijekovima čuvalo nacionalni identitet Bošnjaka, a koja se založila za vraćanje historijskog nacionalnog imena za Bošnjake. I sam beg, [[Alija Izetbegović]], svjestan činjenice da je sazrelosazrijelo vrijeme za ponovnu afirmaciju bošnjastva daje podršku SvebošnjackomSvebošnjačkom saboru, koji okuplja intelektualnu elitu, a [[1993]]. godine donosi deklaraciju o vraćanju imena ''Bošnjak''.
TijekomTokom postojanja pojma [[Musliman]] u [[SFRJ]], određeni broj muslimana koji nisu etnički Bošnjaci, se izjašnjavaju Muslimanima. Nakon vraćanja imena Bošnjak, jedan dio nastavlja da se i dalje izjašnjava kao Musliman (u Srbiji i Hrvatskoj), a veći dio se identificira sa bošnjaštvom, dok se u Bosni i Hercegovini u gotovo stoprocentnom omjeru bošnjački narod izjašnjava pod novim-starim historijskim imenom.
Valja napomenuti da je od [[1910]]-tih godina od kada je zabranjeno postojanje bošnjačke nacije i bosanskog jezika u [[Kraljevina|Kraljevini]] Jugoslaviji i u prvih 20-tak godina Titove Jugoslavije, Bošnjacima nametnuto da se izjašnjavaju ili Srbima ili Hrvatima, a nakon što je uvedena rubrika Ostali, većina Bošnjaka je iskoristila tu mogućnost, što zbog činjenice da im je nametanje bilo ponižavajuće, ali i zbog činjenice da su u Srbima i Hrvatima vidjeli prirodne neprijatelje s kojima su vodili ratove tijekom povijesti, često ih pežorativno nazivajući "[[Vlasi]]ma" (i Srbe i Hrvate, iako je uvriježeno mišljenje da se taj pogrdni pojam odnosio samo na Srbe).
===== Agresija na Bosnu i Hercegovinu =====
|
