Razlika između verzija stranice "Kriminologija"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: '''Kriminologija''' ("Crimen" latinski=zločin "logos" grčki=nauka) uopšteno je sintetička i samostalna nauka koja se bavi izučavanjem kriminaliteta kao društvene pojave, o...
 
prilagođavanje standardu
Red 1:
'''Kriminologija''' ("Crimen" [[latinski]]=zločin "logos" [[grčki]]=nauka) uopštenouopćeno je sintetička i samostalna nauka koja se bavi izučavanjem kriminaliteta kao društvene pojave, odnosno nauka koja izučava oblike ponašanja koji su inkriminisani i sankcionisani pozitivnim pravom u datom društvu.
 
Dva osnovna područja ove nauke su [[kriminalna etiologija]], koja se bavi izučavanjem uzroka kriminaliteta i [[kriminalna fenomenologija]], koja proučava pojavne oblike [[krivično djelo|krivičnih djela]].
Kriminologija se prilikom proučavanja problema kriminaliteta, kao i druge nauke koristi različitim metodama, ali dvije osnovne metode su metod proučavanja individualnih slučajeva i metod proučavanja kriminaliteta kao masovne pojave.
 
==IstorijskiHistorijski razvoj kriminologije==
I prije nego se konstituisala kao samostalna nauka kriminološka problematika obrađivana je od strane raznih drugih nauka kao što su [[psihologija]], [[filozofija]], [[krivično pravo]] i drugih srodnih nauka. Problem i etiologiju su obrađivali i grčki mislioci [[Aristotel]] i [[Platon]].
Međutim, kriminologija svoje ime prvi put dobija tek u 19. stoljeću. Naime, pojam kriminologije prvi put je upotrebljen od strane francuskog antropologa [[Paul Topinard]] u njegovom djelu "Antropologie". Italijanski pravnik, jedan od začetnika italijanske antropološke škole, [[Raffaele Garofalo]] preuzima pojam kriminologije i svom djelu daje naziv "Kriminologija".
U početku razvoja kriminologije njen glavni zadatak je bio izučavanje ličnosti delikventa. Tek kasnije se počela više obraćati pažnja i na samo krivično djelo. Ove dvije pojave izučavane su sa različitih aspekata: biološkog, psihološkog,sociološkog i psihopatološkog što je dovelo do razvoja različitih kriminoloških disciplina kao što su: [[kriminalna antropologija]], [[kriminalna psihologija]], [[kriminalna biologija]] i druge.
 
==IstorijskiHistorijski razvoj kriminološke misli==
U svom razvoju, kriminološka misao je prošla kroz tri glavne etape. Prva etapa obuhvata vremensko razdoblje u kome kriminologiji predhode filozofska i humanistička razmišljanja o kriminalitetu. Druga etapa nastaje u periodu francuske buržoske revolucije dok treća etapa počinje u posljednjoj trećini 20 stoljeća.
 
==Kriminološke Školeškole==
Postoji nekoliko pravaca u istorijskom razvoju kriminologije i kriminološke misli. To su:
*[[Klasična škola]],