Razlika između verzija stranice "Nova Varoš"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
New page: '''Nova Varoš''', se nalazi na sredini magistralnog puta BeogradBar, na nadmorskoj visini do 1000m. Udaljena je od Beograda 280km. Nad njom se izdiže planina Zlatar, dug...
(Nema razlike)

Verzija na dan 28 novembar 2006 u 10:16

Nova Varoš, se nalazi na sredini magistralnog puta BeogradBar, na nadmorskoj visini do 1000m. Udaljena je od Beograda 280km. Nad njom se izdiže planina Zlatar, dugačka 22km i široka 12km, sa najvišim vrhom od 1627m. Opština Nova Varoš obuhvata površinu od 584km2, na kojoj živi 19.980 stanovnika.

Geografski gledano, Nova Varoš pripada području Sandžaka.

Historija

1469. godine u turskim dokumentima spominje se i nahija Barče, kao nahija Vlaha Sjenice ili kao drugo ime Barče. Četiri decenije kasnije, tačnije 1516. godine u ovoj nahiji se javlja Skender-pašina Varoš, nazvana tako po njenom osnivaču rumelijskom begler-begu, veziru Skender-paši Đenoljaninu koji je u vremenskom periodu od 1478-1505. godine u tri navrata bio i bosanski sandžak-beg. Skender-pašina Varoš, koja se od 1530. godine počinje zvati i Nova Varoš ili Barče, prema ovom dokumentu tek prvih godina XVIII stoljeća dobija današnje ime Nova Varoš.

Kulturno historijski spomenici

Kulturno historijske spomenike predstavljaju crkvebrvnare po selima, zgrada stare škole u Radonji, crkva i džamija u Novoj Varoši i drugi.

Industrija

U Kokinom Brodu, 11 kilometara sjeverno od Nove Varoši ka Zlatiboru, podignuta je velika brana i tako je u dolini Uvca stvoreno Zlatarsko jezero dugačko 30km, sa akumulacijom od preko 400 miliona kubnih metara vode. Struju proizvode hidrocentrale “Uvac”, “Kokin Brod”, “Bistrica” i “Potpeć”. Ukupna proizvodnja je oko 800 miliona kilovat sati godišnje. U opštini posluje oko 100 preduzeća i 450 radnji, a zaposleno je 5.500 stanovnika.

Poljoprivreda

Poljoprivredu karakteriše razvijeno stočarstvo, proizvodnja mliječnih proizvoda, od kojih je najpoznatiji zlatarski sir. Značajni poljoprivredni potencijali postoje u razvoju voćarstva, pčelarstva i otkupu i preradi šumskih plodova. Poljoprivrednu površinu čini 57,10% ukupne površine općine, a šumskom zemljištu pripada 33,85%.

Turizam

Dosta pažnje poklanja se razvoju zdravstvenog i komercijalnog turizma, za koji postoje dobri preduslovi, koji se ogledaju u ljepotama i drugim prirodnim vrijednostima planine Zlatar i akumulacionih jezera. Jedna od izuzetnih prirodnih rijetkosti je bjeloglavi sup, čije je stanište u kanjonu rijeke Uvac.

Također pogledajte

Vanjski linkovi