Razlika između izmjena na stranici "Sjenica (Srbija)"

m
Bot: Automatska zamijena teksta (-],[ +], [)
m (Bot: premještanje 1 međuwiki linkova koji su sada dostupni na stranici d:q994217 na Wikidati)
m (Bot: Automatska zamijena teksta (-],[ +], [))
Cio [[Novopazarski sandžak]] je za portu dobio povećan značaj u trenutku kada su počeli da se javljaju novi ratovi. Ojačavanjem linije na [[Lim|Limu]] i utvrđenih mjesta Nova Varoš, Sjenica i Novi Pazar formiran je trougao utvrđenja koji je trebao da štiti Novopazarski sandžak od napada [[Srbija|Srbije]] sa sjevera. U Sjenici je bilo glavno utvrđenje čitavog područja, a istovremeno sjedište civilnih i vojnih vlasti, što je sigurno bilo praćeno značajnom graditeljskom aktivnošću, od popravljanja tvrđave do izgradnje čitavog niza objekata različite namjene. Kada su buknuli ustanak u [[Hercegovina|Hercegovini]] i srpsko-osmanski ratovi (1876-1878) [[Osmansko carstvo]] je popustilo pod htjenjima velikih kršćanskih sila [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i [[Rusija|Rusije ]]da se suoči sa gubitkom pobunjenog [[Bosanski vilajet|Bosanskog vilajeta]] i da Srbiji i [[Crna Gora|Crnoj Gori]] prizna samostalnost. Na [[Berlinski kongres|Berlinskom kongresu]] 1878.godine Austro-Ugarska je stekla pravo da okupira Bosnu i Hercegovinu, sa motivom da se vojno, politički i ekonomski konsoliduje ova regija.
 
Osmansko carstvo je izgubilo i gradove [[Niš]], [[Vranje]], [[Pirot]], [[Prokuplje]], [[Nikšić]], [[Podgorica| Podgoricu]], [[Bar]] sa okolicom koji su pripojeni novoproglašenim državama Srbiji i Crnoj Gori. Okupacija Bosne i Hercegovine uslijedila je 1878. godine a nepunu godinu poslije toga Austro-Ugarske trupe ušle su i u Priboj, Prijepolje, i Pljevlja. Kaze Pljevlja, Prijepolje kao i nahija Priboj odvojene su od Novopazarskog sandžaka i pripojene novostvorenom Pljevaljskom sandžaku (1880) čije su se granice poklopile sa granicama okupacionog područja. Sjenica je tako ostala središte sandžaka sa kazama: Sjenica, Novi Pazar, Bijelo Polje, Nova Varoš i Kolašin koja je priključena Kosovskom vilajetu u čijem je sastavu ostao do 1912. godine kada je [[Turska ]]napustila ove krajeve. Za vrijeme [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] srpska vojska je ušla u Sjenicu 10. oktobra 1912. godine U toku Drugog svjetskog rata,Sjenica je 8.Juna 1941.godine,odlukom tadašnjih gradskih vlasti o pozivu,ulaskom ustaških jedinica na čelu sa Stjepanom Jakovljevićem pripala [[NDH|Nezavisnoj državi Hrvatskoj]],te je uspostavljen Kotar sjenički,sa cjelokupnom administracijom<ref>(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: "Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata", Sarajevo, 1990</ref>(Vladimir Dedijer - Antun Miletić: "Genocid nad Muslimanima 1941-1945, zbornik dokumenata", Sarajevo, 1990).
 
Na kraju, snage NOP-a su zauzele Sjenicu 8. januara 1945. godine.
6.764

izmjene