Razlika između verzija stranice "Elči Ibrahim-pašina medresa"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 8:
Ibrahim-paša je bio [[Turska|turskog]] porijekla, vrlo dobar diplomata po čemu je dobio nadimak elči - mirotvorac, a nadasve dobar vjernik i veliki dobrotvor, koji je u to vrijeme osim Medrese uvakufio još niz objekata vjerskog i privrednog karaktera koji su izdržavali Medresu, ali koji se nisu, osim Medrese, na žalost do danas održali.
Zgrada Medrese iz 1705. godine srušena je 1892. godine prilikom izgradnje pruge kroz [[Travnik]], ali je
Nakon završetka [[Drugog svjetskog rata]], po uspostavi komunističke vlasti, Medresi je zabranjen daljnji rad, što je bio slučaj i sa mnogim drugim medresama u [[Bosni]]. Njih je u [[Bosni]] pred [[Drugi svjetski rat]] bilo 33, nakon čega je samo jednoj, Gazi Husrev-begovoj medresi u [[Sarajevu]], bio dozvoljen rad, koja i danas postoji i radi. Još od odlaska [[Turaka]] sa ovih prostora, uspostavom
Objekat Medrese je u periodu od [[Drugog svjetskog rata]] do njenog ponovnog otvaranja služila raznim svrhama: Dom za stare i iznemogle osobe, Psihijatrijska bolnica, mjesto skupljanja beskućnika sa ovoga područja, da bi jedno vrijeme bila potpuno napuštena i prepuštena da propada i truhne. Čak je u jednom periodu predlagano da se ona potpuno sruši. 1983. godine tadašnje općinske vlasti daju zgradu Medrese firmi "Šipad", koja zgradu adaptira i pretvara u prostor za izlaganje i prodaju namještaja. Ova namjena ostaje sve do našeg ulaska u zgradu sredinom 1994. godine, kada se počelo sa adaptiranjem zgrade i radovim na vraćanju objekta svrsi zbog koje je i napravljen. Konkretan rad na ponovnom otvaranju ove Medrese datira još od 1990. godine, odmah nakon pada bivšeg režima, ali se do realizacije te ideje moralo čekati do 1994. godine. U tom periodu su vršene pripreme za ponovno otvaranje.
| |||