Razlika između verzija stranice "Elči Ibrahim-pašina medresa"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 8:
Ibrahim-paša je bio [[Turska|turskog]] porijekla, vrlo dobar diplomata po čemu je dobio nadimak elči - mirotvorac, a nadasve dobar vjernik i veliki dobrotvor, koji je u to vrijeme osim Medrese uvakufio još niz objekata vjerskog i privrednog karaktera koji su izdržavali Medresu, ali koji se nisu, osim Medrese, na žalost do danas održali.
 
Zgrada Medrese iz 1705. godine srušena je 1892. godine prilikom izgradnje pruge kroz [[Travnik]], ali je [[austrougarska]] vlast u to doba kao nadoknadu za rušenje te zgrade sagradila današnju zgradu [[Medrese]] u periodu 1892-1895. godine, koja je veća od nekadašnje. Nastava se od tada odvijala u sadašnjoj zgradi [[Medrese]] sve do 1941. godine, kada se zbog ratnih okolnosti premješta na drugo mjesto, do 1943. godine.
 
Nakon završetka [[Drugog svjetskog rata]], po uspostavi komunističke vlasti, [[Medresi]] je zabranjen daljnji rad, što je bio slučaj i sa mnogim drugim [[medresama]] u [[Bosni]]. Njih je u [[Bosni]] pred [[Drugi svjetski rat]] bilo 33, nakon čega je samo jednoj, [[Gazi Husrev-begovoj medresi]] u [[Sarajevu]], bio dozvoljen rad, koja i danas postoji i radi. Još od odlaska [[Turaka]] sa ovih prostora, uspostavom [[austrougarske]] vlasti 1878. godine, te uspostavom [[Kraljevine Jugoslavije]], a pogotovu uspostavom komunističkog režima nakon [[Drugog svjetskog rata]], sistematski se radilo na uništavanju muslimanskog bića, između ostalog i zatvaranjem [[medresa]], kako muslimani ne bi mogli sticati vjersko obrazovanje. Tada su u [[Bosni]] zatvorene 32 medrese, koje su bile centri okupljanja i opismenjavanja muslimanske omladine.
 
Objekat [[Medrese]] je u periodu od [[Drugog svjetskog rata]] do njenog ponovnog otvaranja služila raznim svrhama: Dom za stare i iznemogle osobe, Psihijatrijska bolnica, mjesto skupljanja beskućnika sa ovoga područja, da bi jedno vrijeme bila potpuno napuštena i prepuštena da propada i truhne. Čak je u jednom periodu predlagano da se ona potpuno sruši. 1983. godine tadašnje općinske vlasti daju zgradu [[Medrese]] firmi "Šipad", koja zgradu adaptira i pretvara u prostor za izlaganje i prodaju namještaja. Ova namjena ostaje sve do našeg ulaska u zgradu sredinom 1994. godine, kada se počelo sa adaptiranjem zgrade i radovim na vraćanju objekta svrsi zbog koje je i napravljen. Konkretan rad na ponovnom otvaranju ove [[Medrese]] datira još od 1990. godine, odmah nakon pada bivšeg režima, ali se do realizacije te ideje moralo čekati do 1994. godine. U tom periodu su vršene pripreme za ponovno otvaranje.
 
Za kratko vrijeme uspjeli smo izvršiti preuređenje objekta sadašnjoj namjeni, te izvršiti nabavku neophodnog namještaja kako za učionice, tako i za spavaonice i ostale potrebne prostorije. Učenici su primljeni, njih 96 u prvi razred, u tri odjeljenja i nastava je počela, a samim tim i ova [[Medresa]] sa radom nakon 53 godine prekida u radu, 08. 10. 1994. godine. Svi primljeni učenici su smješteni u zgradi [[Medrese]], u njoj pohađaju nastavu i borave jer je ovo škola internatskog tipa a hrane se u zakupljenom restoranu u neposrednoj blizini zgrade [[Medrese]].
 
Od školske 2004/05 godine prvi put u historiji Elči Ibrahim-pašine medrese pokrenuta su ženska odjeljenja. Primljeno je jedno odjeljenje i planirano je da se svake godine upiše po jedno muško i jedno žensko odjeljenje.