Verzija na dan 18 april 2013 u 21:37 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m +{{Nedostaju izvori}} ← Starija izmjena		Verzija na dan 9 maj 2013 u 13:11 uredi poništi Starčevićanac (razgovor \| doprinosi) 328 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 18: Njemačka je odmah počela tajno da izvrdava ove uslove. Tajna saradnja sa [[SSSR\|Sovjetskim Savezom]] je počela nakon Rapalskog sporazuma. General-major Otto Hasse je otputovao u [[Moskva\|Moskvu]] [[1923]], kako bi dalje pregovarao o uslovima saradnje. Njemačka je pomogla Sovjetskom Savezu u industrijalizaciji, i sovjetski oficiri je trebalo da budu obučavani u Njemačkoj. Njemački tenkovski i vazduhoplovni stručnjaci bi bili obučavani u Sovjetskom Savezu, a njemačko istraživanje i proizvodnja hemijskog oružja se izvodila zajedno sa ostalim projektima. Oko tri stotine njemačkih pilota je obučavano u [[Lipeck]]u, određeni broj tenkista je obučavan blizu Kazana, a otrovni gas za njemačku vojsku je razvijan kod Saratova. Nakon smrti predsjednika [[Hindenburg]]a [[2. august]]a [[1934]], svi oficiri i vojnici njemačkih oružanih snaga su položili ličnu zakletvu na vjernost [[Adolf Hitler\|Adolfu Hitleru]]. Do [[1935]], Njemačka se otvoreno podsmjehivala vojnim ograničenjima koja je nametnuo Sporazum iz Versaja, i služenje vojnog roka je ponovo uvedeno [[16. mart]]a 1935. Dok je stajaća armija ostala na oko 100.000 vojnika kao što je precizirano u sporazumu, nova grupa regruta ove veličine je svake godine prolazila obuku. Zakon o služenju vojnog roka je uveo ime Wehrmacht, pa ne samo da se ovo može smatrati trenutkom njegovog osnivanja, već se organizacija i moć u Wehrmachtu mogu posmatrati kao pod kontrolom nacista, nevezano za političke naklonosti vojne komande (koja je i ovako polagala zakletvu vjernosti Hitleru). Oznaka Wehrmachta je bila stilizovana verzija Gvozdenog krsta (takozvani ''Balkenkreuz''), koja se prvi put pojavila kao oznaka na avionima i tenkovima krajem [[Prvi ~~svjestki~~svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]]. Postojanje Wehrmachta je zvanično objavljeno 15. oktobra [[1935]]. Broj vojnika koji su služili u Wehrmachtu tokom njegovog postojanja od 1935. do 1945. godine se procenjuje na približno 18,2 miliona. Do ove brojke je došao historičar Rüdiger Overmans, i ona predstavlja ukupan broj ljudi koji su ikada služili u Wehrmachtu, a ne snagu Wehrmachta u bilo kom trenutku njegovog postojanja. Oko 2,3 miliona vojnika Wehrmachta je ubijeno u borbama; 550.000 je umrlo od neborbenih uzroka; nestalih je oko 2,0 miliona; a 459.000 je umrlo u zarobljeništvu, od čega 77.000 u zatvorima i logorima SAD, UK, i Francuske. Oko 11 miliona je zarobljeno od strane neprijateljskih snaga. ==Činovi== <gallery> Slika:Rank insignia of Generalfeldmarschall of the Wehrmacht.svg\|[[feldmaršal]] Slika:Rank insignia of Generaloberst of the Wehrmacht.svg\|[[general pukovnik]] Slika:Rank insignia of General of the Wehrmacht.svg\|[[general]] (artiljerije, pješadije, konjice) Slika:Rank insignia of Generalleutnant of the Wehrmacht.svg\|[[general poručnik]] Slika:Rank insignia of Generalmajor of the Wehrmacht.svg\|[[general major]] Slika:Wehrmacht Heer Colonel insignia horizontal.svg.png\|[[pukovnik]] Slika:Wehrmacht Heer LtColonel insignia horizontal.svg.png\|[[potpukovnik]] Slika:Wehrmacht Heer Major insignia horizontal.svg.png\|[[major]] Slika:Wehrmacht Heer Captain insignia horizontal.svg.png\|[[kapetan]] Slika:Wehrmacht Heer Oberleutnant insignia horizontal.svg.png\|[[natporučnik]] Slika:Wehrmacht Heer Leutnant insignia horizontal.svg.png\|[[poručnik]] </gallery> {{Commonscat}}

Razlika između verzija stranice "Wehrmacht"