Razlika između verzija stranice "Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini"

'''Riječni saobraćaj u Bosni i Hercegovini''' vodi porijeklo još iz [[Ilirija|Ilirskog perioda]] kada se saobraćaj ponajviše razvijao zbog trgovine. Danas u BiH plovne rijeke su [[Una]], [[Sava]], [[Vrbas]], [[Drina]] i [[Neretva]]. Samo je Sava plovna cijelom njenom dužinom kroz BiH. U [[Jasenovac|Jasenovcu]] širina plovnog puta iznosi 50 m, a u [[Bosanski Šamac|Bosanskom Šamcu]] 75 m, sa dubinom od oko 2,20 m. Pristaništa na bosanskoj obali su: [[Brčko]] (najopremljenije), [[Orašje]], [[Bosanski Šamac]], [[Bosanski Brod]] (naftna luka), [[Bosanska Gradiška]]. Savom je moguć prolazak brodova i do 1000 t nosivosti. Drina i Una su značajne zbog prevoza drveta ([[splavarenje]]). Zabilježeno je da se Drinom prevozilo oko 180.000 neobrađenih trupaca godišnje. Neretva je plovna na našoj teritoriji oko 4 km (uzvodno od [[Metković]]a, nizvodno od [[Čapljina|Čapljine]]). Neretva je plovna zahvaljujući eksploataciji šljunka koja se vrši prekomjerno pa se za godinu nemože nataložiti šljunka koliko se eksploatiše, pa se time povećava dubina i plovnost rijeke. Drina i Bosna na ušću prave plićake zbog akumulacionih procesa pa je otežan transport i veza sa Savom (Račanski i Šamački sektor).