|
===Električni generatori===
Turbinski dio vjetrenjače s rotorom, kočnicama i prijenosnikom snage predstavlja važan dio cjelokupnog sistema, čija je osnovna funkcija pogon generatora. Za pravilan i siguran rad vjetroagregata, [[generator]] mora ispunjavati određene zahtjeve kao što su:
* visok [[StupanjStepen iskorištenja|stupanjstepen iskoristivosti]] u širokom krugu opterećenja i brzine okretanja;
* izdržljivost [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]] na povećanim [[Broj okretaja|brojevima okretaj]]a u slučaju otkazivanja svih zaštitnih sistema;
* izdržljivost, odnosno postojanost [[konstrukcija]] na visokim [[dinamika|dinamičkim]] opterećenjima prilikom [[Kratki spoj|kratkih spojeva]], te pri uključivanju i isključivanju generatora;
{{Glavni|Uticaj vjetroelektrana na okolinu}}
Vjetroelektrane ne zahtijevaju potrošnju [[goriva]] za kontinuiran rad, nemaju nikakvu emisiju direktno vezanu uz proizvodnju struje. Vjetroelektrane ne proizvode [[ugljičniugljik dioksid]], [[sumporovsumpor dioksid]], [[Živa|živu]], čestice, i mnoge druge vrste zagađenja zraka, kao što stvaraju [[fosilna goriva]]. Vjetroelektrane troše resurse samo u proizvodnji i izgradnji. Tjekom proizvodnje vjetroelektrane, [[čelik]], [[beton]], [[aluminij]] te drugi materijali, moraju se proizvesti i transportirati koristeći procese koji zahtijevaju mnogo energije. Pri tim procesima koriste fosilne izvore energije. Proizvođač vjetroelektrana ''Vestas'', tvrdi da se početna emisija ugljičnog dioksida isplati u roku od otprilike devet mjeseci rada vjetroelektrana u blizini obale.<ref> [http://www.vestas.com/en/about-vestas/sustainability/wind-turbines-and-the-environment/life-cycle-assessment-(lca).aspx] Vestas: "Life Cycle Assessments (LCA)", 2008.</ref>
Studija iz 2006. zaključila je da je emisija [[ugljikovugljik dioksid|ugljikovog dioksida]] CO<sub>2</sub> od vjetrovne energije između 14 do 33 [[tona]] po [[vatsat|GWh]] proizvedene energije. Većina emisije CO<sub>2</sub> dolazi od proizvodnje [[beton]]a za temelje vjetroturbine.<ref> [http://www.springerlink.com/content/ug33477443j40vx4/ www.springerlink.com] </ref> Studija Irske nacionalne mreže govori da "Proizvodnja električne energije iz vjetra smanjuje potrošnju [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]] te time smanjuje emisiju CO<sub>2</sub>", uočili su smanjenje u emisiji CO<sub>2</sub> u razini od 0,33 do 0,59 tona CO2 po MWh. <ref> [http://www.eirgrid.com/EirGridPortal/uploads/Publications/Wind%20Impact%20Study%20-%20main%20report.pdf] "Impact of Wind Generation in Ireland on the Operation of Conventional Plant and the Economic Implications", 2004., publisher= ESB National Grid [http://web.archive.org/web/20071201192030/http://www.eirgrid.com/EirGridPortal/uploads/Publications/Wind+Impact+Study+-+main+report.pdf]</ref> Studija UKERC-a o intermitentnosti također zaključuje da vjetrovna energija može zamijeniti proizvodnju baziranu na fosilnim gorivima, smanjujući i potrošnju goriva i emisiju ugljičnog dioksida.<ref> Robert Gross, Philip Heptonstall, Dennis Anderson, Tim Green, Matthew Leach, Jim Skea: "The Costs and Impacts of Intermittency", [http://www.ukerc.ac.uk/Downloads/PDF/06/0604Intermittency/0604IntermittencyReport.pdf], publisher=UK Energy Research Council, 2006.</ref>
Ispitivanja pokazuju da vjetroelektrane imaju sve veću podršku medu ljudima. Tako 71% pučanstva u [[Evropska Unija|Evropskoj Uniji]] iskazuje svoju potporu za gradnju vjetroelektrana (izvor: ewea.org). Postotak potpore vjetroelektranama je još veći kod dijela pučanstva koje u blizini svog životnog prostora ima izgrađene vjetroelektrane. Vjetroelektrane su također odraz razvoja i brige neke zemlje za svoj okoliš, zrak, zdravlje i hranu, te kao takve stvaraju pozitivnu sliku o regiji u kojoj se nalaze.
===Negativni uticaji na okolinu===
Jedan od najvećeg problema je [[buka]] koju stvaraju vjetroelektrane prilikom vrtnje [[propeler]]a i pogonskog mehanizma generatora koji je smješten u gondoli. Danas buka, sa sve savršenijim tehnološkim rješenjima [[Zvučna izolacija|zvučne izolacije]] je smanjena kao problem. Neki smatraju da visina stupova stvara ružan ugođaj i tako narušava izgled postojećeg okoliša gdje je smještena sama vjetroelektrana. U mnogim zemljama vjetroelektrane su turistička atrakcija, te se prema stupnju uređenosti i čistoće mogu mjeriti sa [[Nacionalni park|nacionalnim parkovima]]. Samo jednu vjetroelektranu u [[Škotska|Škotskoj]] (Vjetroelektrana Scroby Sands) godišnje posjeti preko 35 .000 [[turist]]a, a 90% ispitanih turista koji su posjetili tu škotsku vjetroelektranu izjavilo je kako su bili veoma zadovoljni izletom. Opasnost za ptice često je glavna zamjerka protiv gradnje vjetroelektrana. Međutim, studije procjenjuju da su vjetroelektrane odgovorne za 0,3 do 0,4 pogibelji ptica po gigawat-satu ([[vatsat|GWh]]) struje, dok su elektrane na fosilna goriva odgovorne za oko 5,2 pogibelji po GWh. <ref> [http://www.vjetroelektrane.com/mitovi-faq] "Mitovi o vjetroelektranama (FAQ)", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref>
==Stanje u svijetu danas==
Krajem 2010. na svijetu je bilo instalirano oko 197 [[vat|GW]] [[vjetroagregat]]a, a godišnji prirast je bio oko 35 - 40 GW (37,642 GW 2010.). [[Kina]] je preuzela vodeće mjesto u godišnjoj količini instalacija s udjelom većim od 50%, a i vodeće mjesto u ukupno instaliranoj snazi, gdje je obišla [[SAD]]. U EuropiEvropi prva dva mjesta drže [[Njemačka]] i [[ŠpanjolskaŠpanija]]. Sektor vjetra u svijetu je tokom 2010. napravio prometa 40 milijardi [[euro|eura]], a u industriji vjetra je bilo zaposleno oko 670 000 ljudi. Najveći udio energije vjetra u ukupnoj proizvodnji je u [[Danska|Danskoj]] (21%), [[Portugal]]u (18%) i [[Španjolska|Španjolskoj]] (16%).
Najveći svjetski proizvođač vjetroagregata je trenutačnotrenutno danski ''Vestas'', drugi je kineski ''Sinovel'', a prate ih američki ''GE'', i kineski ''Goldwind''. Na petom mjestu je njemački ''Enercon''. Treba napomenuti da su moderni vjetroagregati napravljeni potpuno u skladu s zahtjevima električnih prijenosnih i distribucijskih mreža, odnosno prema pravilima funkcioniranja istih, te gotovo po svemu imaju osobine klasičnih [[elektrana]]. JedinaJedini iznimkaizuzetak je intermitentnost samog izvore energije. <ref> [www.vjetroelektrane.com/znacaj-i-vizija?showall=1] "Značaj i vizija energije vjetra u budućnosti", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref>
== Reference ==
|
