Verzija na dan 9 mart 2013 u 19:41 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) Botovi 53.005 edits m Bot: Migrating 3 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q548049 (translate me) ← Starija izmjena		Verzija na dan 17 april 2013 u 13:18 uredi poništi 58.173.108.6 (razgovor) No edit summary Novija izmjena →
Red 3: '''Alojz Benac''', bosanskohercegovački arheolog i historičar. Rođen je u ~~[[Plehan\|~~Plehanu]] kod [[Derventa\|Dervente]], 20. X 1914. godine. Srednju školu pohađao je u [[Vinkovci\|Vinkovcima]], Derventi, [[Visoko\|Visokom]] i [[Zagreb\|Zagrebu]]. Klasičnu filologiju i arheologiju studirao je i diplomirao (1937) na [[Univerzitet u Beogradu\|Univerzitetu u Beogradu]]. Godine 1951. odbranio je doktorat na Filozofskom fakultetu u [[Ljubljana\|Ljubljani]] disertacijom ''Prehistorijsko naselje Nebo i problem butmirske Kulture''. Bio je profesor gimnazije u [[Vranj\|Vranju]] (1939/1940) i u [[Mostar\|Mostaru]] (1940–1943). Od 1943. do 1945. učestvuje u [[NOR]]-u. Poslije rada u Ministarstvu prosvjete NR BiH u Sarajevu prešao je 1947. na rad u [[Zemaljski muzej]] BiH, gdje je obavljao najprije dužnost kustosa i šefa Prahistorijskog odsjeka, pa načelnika Arheološkog odjeljenja, a od 1957. do 1968. bio je na dužnosti direktora. Od 1964. počeo je predavati arheologiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a 1968. prešao je na taj fakultet gdje do 1978. kao redovni profesor predaje arheologiju i historiju starog vijeka. Kao gostujući profesor predavao je prahistorijsku arheologiju na Filozofskom fakultetu u [[Zadar\|Zadru]] (1962–1965), a 1965. držao je tečaj iz prahistorije [[Balkan\|Balkana]] na Univerzitetu u [[Münster\|Münsteru]]. Dolaskom u Zemaljski muzej, Benac je započeo mnogostruku i uspješnu djelatnost kao arheolog i organizator rada na proučavanju arheologije u BiH i [[Jugoslavija\|Jugoslaviji]]. Svoja je istraživanja usmjerio najprije na probleme neolita i eneolita zapadnog Balkana te posebno BiH, a onda i na pitanja etnogeneze i kulture [[Iliri\|Ilira]] u brončanom i željeznom dobu te na problem seobe Indoevropljana na balkanski prostor. Iskapao je niz važnih arheoloških lokaliteta iz neolita i eneolita ([[Hrustovača]] u dolini [[Sana\|Sane]], Nebo kod [[Travnik\|Travnika]], [[Kakanj]], Varoš kod Koraja, Pivnica kod Odžaka, Obre kod [[Kakanj\|Kaknja]], [[Zelena pećina]] kod Mostara, Crvena Stijena u [[Crna Gora\|Crnoj Gori]], Zecovi kod [[Prijedor\|Prijedora]] i dr.), kao i neke iz kasnijih vremena (delmatske gradine na Duvanjskom i Livanjskom polju i dr.) i time bitno pridonio rasvjetljavanju prahistorijskog doba u BiH. Na temelju rezultata tih istraživanja napisao je niz sintetskih radova i monografija u kojima je riješio ili rješavao važna pitanja nastanka i razvoja mnogih neolitskih i eneolitskih kultura, posebno butmirske, kakanjske, vučedolske, lisičićke, kao i pitanja hronologije brončanodobne i željeznodobne ilirske kulture u Bosni, posebno na području [[Glasinac\|Glasinca]].

Razlika između verzija stranice "Alojz Benac"