Razlika između verzija stranice "Magmatske stijene"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena zadnja izmjena teksta (od strane 109.92.14.115) i vraćena revizija 2056951 od Palapa |
|||
Red 12:
== Oblici i pojavljivanje ==
Po načinu pojavljivanja, magmatske stijene mogu biti intruzivne (plutonske) ili efuzivne (ekstruzivne, eruptivne, vulkanske).
=== Intruzivne magmatske stijene ===
'''Instruzivne magmatske stijene''' nastaju iz magme koja se hladi i skrutnjava unutar Zemlje. Okružena s već postojećim stijenama, magma se polagano hladi, što rezultira u krupnozrnatosti ovih stijena. Najčešće se mineralna zrna u ovakvim stijenama mogu razlikovati golim okom. Intruzivne stijene mogu se podijeliti s obzirom na oblik i veličinu intruzivnog tijela te njegov odnos prema ostalim formacijama u koje prodire. Tipični intruzivni oblici su [[batolit]], [[štok]], [[lakolit]], [[sil]] (sklad) i [[dajk]] (kod nas se često rabi i pogrešan naziv žila ili žica). Efuzivni tipovi obično se nazivaju [[lava]]ma.
Jezgre većine planinskih lanaca sastoje se od intruzivnih magmatskih stijena, obično granita. Kada su djelovanjem erozije izložene na površinu, ove jezgre (batoliti) zauzimaju golema područja Zemljine površine.
Krupnozrnate intruzivne magmatske stijene koje nastaju duboko unutar Zemlje su abisalne, a one koje nastaju blizu površine hipabisalne.
=== Efuzivne magmatske stijene ===
'''Efuzivne magmatske stijene''' nastaju na Zemljinoj površini kao rezultat parcijalnog taljenja stijena unutar plašta i kore.
Taljevina koja može, ali ne mora, sadržavati raspršene kristale i mjehuriće plinova, naziva se magma. Magma se izdiže jer je manje gusta od stijena iz kojih je nastala. Kada dosegne površinu pa eruptira u vodu ili u zrak, naziva se lava. Erupcije [[vulkan]]a koje se događaju ispod okeana nazivaju se submarinskim erupcijama. [[Crni dimnjaci]] na bazalti srednjeokeanskih hrptova su primjer submarinske vulkanske aktivnosti.
Magma koja eruptira iz vulkana ponaša se u skladu sa svojom [[viskoznost]]i, ograničena svojom temperaturom, sastavom i kristalnim sadržajem. Visokotemperaturna magma, većinom bazaltnog sastava, ponaša se kao teška [[nafta]]. Česti su dugi, tanki bazaltni tokovi s [[pahoehoe]] površinom. Magma neutralnog sastava kao što je [[andezit]]na teži stvaranju stožaca s izmješanim pepelom, tufom i lavom te može imati viskoznost sličnu debeloj, hladnoj [[molasa|molasi]] ili čak grublju kas eruptira. Kisele magme poput [[riolit]]ne obično eruptiraju na niskim temperaturama i 10.000 puta su viskoznije od bazalta. Vulkani s riolitnom magmom obično eruptiraju eksplozivno, a riolitni tokovi lave su često ograničenog dometa te imaju strme krajeve, zbog visoke viskoznosti magme.
| |||