Razlika između verzija stranice "Udarni krater"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 4:
U najširem smislu, pojam udarni krater može se primijeniti na bilo koju depresiju, prirodnu ili izazvanu ljudskim utjecajem, koja proizilazi iz sudara (velike brzine) manjeg tijela s većim tijelom. Navedeni termin se najčešće koristi za kružne depresije na površini [[planeta]], [[satelit]]a ili drugih čvrstih tijela u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]], formirane od udara manjih tijela s podlogom. Za razliku od [[vulkan]]skih kratera, koji su rezultat eksplozije ili unutrašnjeg kolapsa, <ref>Basaltic Volcanism Study Project. (1981). Basaltic Volcanism on the Terrestrial Planets; Pergamon Press, Inc: New York, p. 746. http://articles.adsabs.harvard.edu//full/book/bvtp./1981//0000746.000.html.</ref> ovi krateri obično su oivičeni i imaju pod koji je niži od visine okolnog terena. <ref>Consolmagno, G.J.; Schaefer, M.W. (1994). ''Worlds Apart: A Textbook in Planetary Sciences;'' Prentice Hall: Englewood Cliffs, NJ, p.56.</ref> Kratere nalazimo u raznim oblicima i to u rasponu od: malih jednostavnih zdjela, do velikih, složenih, multi-prstenastih bazena. [[Meteor Crater]] je možda najpoznatiji primjer malog kratera na [[Zemlja (planeta)|Zemlji]].
Utjecaj krateri su dominantna [[reljef]]na forma na mnogim čvrstim objektima Sunčevog sistema, uključujući [[Mjesec (satelit)|Mjesec]], [[Merkur]], [[Kalisto]] ([[Engleski jezik|eng]].Callisto), [[Ganimed]] i većinu malih [[satelit]]a i [[asteroid]]a. Na drugim planetama i mjesecima na kojima su više aktivni geološki procesi, kao što su [[Zemlja (planeta)|Zemlja]], [[Venera]], [[Mars]], Evropa, [[Io]] i Titan, vidljivi krateri su rjeđi jer nestaju po utjecajima [[Erozija|erozije]], zatrpani ili preobraženi tektonskim procesima tokom vremena.
U ranom Sunčevom sistemu, stopa kolizija nebeskih tijela je bila mnogo veća nego danas. Veliki multi-prstenasti udarni bazeni, prečnika od nekoliko stotina kilometara ili više, zadržao se na primjer na Merkuru i Mjesecu. Rekordan period intenzivnog bombardovanja u unutrašnjem Sunčevom sistemu, je završio prije oko 3,8 milijardi godina. Od tog vremena, stopa nastanka novih kratera na Zemlji je znatno niža, ali je ipak primjetna. Zemlju pogode jedan do tri udara, dovoljno velika da načine krater prečnika 20 km, u prosjeku svakih milion godina . <ref>Carr, M.H. (2006) ''The surface of Mars;'' Cambridge University Press: Cambridge, UK, p. 23.</ref><ref>Grieve R.A.; Shoemaker, E.M. (1994). The Record of Past Impacts on Earth in ''Hazards due to Comets and Asteroids,'' T. Gehrels, Ed.; University of Arizona Press, Tucson, AZ, pp. 417-464.</ref> To znači da ne bi trebalo biti puno više relativno mladih kratera na planeti nego što je dosada otkriveno.
| |||