Razlika između verzija stranice "Ramazanski post"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 91.187.109.66 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERabot
mNo edit summary
Red 50:
U knjizi Rijad’un’nasihin piše [Značenje (odnosno meal) jednog ajet-i kerima iz sure Bekara], “Jedite i pijte sve do momenta kada ste u stanju da razlikujete - jedan od drugog - bijeli i crni konac.” Kasnije je riječ fedžrin dodata, da indicira, da ovi konci predstavljaju dnevno svjetlo i tamu noći. Vidimo da post započinje kada se, kao konci, bjelina dana može razlikovati od tame noći.” U knjigama Medžma’ul-enhur i Hindijje piše, “Prema većini alima hanefi [[mezheb]]a vrijeme imsaka počinje, dakle moramo zapostiti, kada se pojavi bjelina na bilo kom dijelu horizonta. [Šest do deset minuta] nakon vremena imsaka, kada kada se bjelina - kao konac, rasprostrani na horizontu, počinje vrijeme sabah namaza. Ovako se ponašati je obazrivost. [To jest, bolje je i pažljivije je]. Post i namaz onih koji slijede ovaj proces je sahih prema svim alimima. Ali, biće sumnjivo, ako počnemo postiti iza vremena imsaka. Vrijeme imsaka se može pronaći astronomskim proračunima i ono je zapisano u kalendarima (takvimima). Međutim, danas, u nekim kalendarima je - kao početak posta, napisano drugo vrijeme (koje je 10 minuta nakon vremena imsaka), ili čak, kada se na horizontu pojavilo i crvenilo. Post svih onih koji slijede ove nove kalendare nije sahih (nije ispravan). Razlika između ova dva vremena odnosno, početka posta i sabah namaz, je oko deset minuta i to vrijeme se naziva ihtijat zeman (vrijeme predostrožnosti). Nije ispravno opisati - ovo vrijeme - kao temkin (vrijeme opreznosti). Autor knjige Bahr-ur-raik nas informiše da je mekruh odgađati post do sumnjivog vremena. Prije svega, post koji je započet nakon pojave crvenila nije ni u kom slučaju sahih. Prvi takvim u Otomanskoj državi je napravljen 987. godine po hidžri [1528.].
 
Šernblali - rahmetullahi teala alejh - piše u svojoj knjizi Nur-ul-izah, “[[Mustehab]] je (lijepo je), kada je noć vedra, iftariti čim nastupi vrijeme.” U objašnjenju ove knjige piše, “Kada je oblačno, moramo biti pažljivi i zaštititi naš post da se ne bi omrsili [dakle, moramo sa iftarom malo očekati]. Ako se iftarimo prije nego što vidimo zvijezde iftarili smo se dovoljno rano.” Tahtavi piše u svom objašnjenju ove knjige, “[[mustehab]] je iftariti se prije akšam namaza. Kako piše u knjizi Bahr [i u Ibni Abidinu] požuriti s iftarom znači iftariti se prije nego se vide zvijezde.” TakođeTakođer je i [[mustehab]] u ovom vremenu klanjati akšam namaz to jest, klanjati ga rano. Kada smo ubijeđeni da je sunce zašlo, proučićemo jednom E’uzu i Bismile a onda ćemo reći, “Allahumme ja vasi’al-magfireh igfirli ve li-validejje ve li-ustazijje ve lil-mu’minine vel mu’minat jevme jekumulhisab.” Poješćemo jedan ili dva zalogaja a onda ćemo reći, “Zehebezzama’ vebtelletil-uruk ve sebetel-edžr inšaallahu teala” i nastaviti s iftarom. Prvo ćemo se iftariti hurmom, vodom, maslinom ili sa soli. Dakle, prekinućemo post. Onda ćemo klanjati namaz u džema’atu, u džamiji, ili kod kuće. Nakon toga ćemo večerati. Pošto će nas uzeti duže vremena da za stolom jedemo, naročito u [[Ramazan]]u, moramo se iftariti sa malo hrane, a onda, iza akšam namaza, večerati tako da ćemo ujedno i klanjati rano i jesti bez žurbe . Na ovaj način ćemo i iftariti rano i rano klanjati namaz.
 
[[Mustehab]] (lijepo) je iftariti prije akšam namaza. Ali, mi moramo izostaviti [[mustehab]], ako hoćemo da sačuvamo naš ibadet, da nam se ne pokvari. Mi trebamo prvo klanjati akšam namaz pa se onda iftariti. Na ovaj način ćemo iftariti prije nego se vide zvijezde. Dakle, žurićemo, a istovremeno, naš post neće biti u opasnosti da bude pokvaren. Ako je potrebno, akšam namaz možemo i ponovo klanjati, prije isteka njegovog vremena. Kalendarske greške, sat, svijeća, top, i ezan ne oslobađaju naš post od kvarenja.