Razlika između verzija stranice "Vodozemci"

{{Taksokvir

| slika_širina = 240px

| slika_opis = ''Bufo melanostictus''

'''Vodozemci''' ili '''amfibije''' (''Amphibia'') čine vrstu slatkovodnih i kopnenih [[kičmenjaci|kičmenjaka]]. Njihovo naučno ime je izvedeno od [[grčki|grčkog]] "''amphi bios''" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij [[larva|larve]] proživljavaju u vodi, a nakon [[metamorfoza (zoologija)|metamorfoze]] mogu živjeti na kopnu, ali ostaju cijeli život u blizini vode. Mnogi su prvenstveno noćne [[životinja|životinje]] kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.

 

 

Vodozemci imaju četiri uda, ali kod manjeg broja pripadnika ove vrste neki udovi su se izgubili. Na prednjim nogama u pravilu imaju četiri, a na zadnjim pet [[prst]]iju. Imaju pljosnate [[lobanja|lobanje]] i često reducirane kosti. Tako većina nema [[rebro|rebra]]. Izraženost [[pršljen (zoologija)|pršljenova]] kičme često služi kao način za određivanje porijekla pojedine vrste. [[Koža]] je tanka i gola, ali zato puna [[žljezda]] i [[pigment]]nih ćelija. Koža ima važnu ulogu u disanju i razmjeni tjelesnih tekućina. Kao [[larva|larve]], vodozemci imaju [[škrge]], a u odraslom obliku vrlo jednostavna [[pluća]], ali i koža i usta im pomažu pri disanju i kod razmjene plinova. Vodozemci su hladnokrvne [[životinja|životinje]] pa se prilagođavaju temperaturi okoline. [[Srce]] im se sastoji od dvije predkomore, i jedne komore. [[Crijevo|Crijevni]], [[urin]]arni i [[spolni organi|spolni otvor]] završavaju u [[kloaka|kloaki]].