Razlika između verzija stranice "Ivan Franjo Jukić"

|država rođenja = BosnaOsmansko i Hercegovinacarstvo

|država smrti = AustrijaAustro-ugarska

'''Ivan Franjo Jukić''', bosanski [[Franjevci|franjevac]], prosvjetitelj, etnograf, pjesnik i književnik, rođen je u [[Banja Luka|Banjaluci]] [[1818]]. godine, a preminuo u izgnanstvu u [[Beč]]u [[1857]]. Pokretač je jedne od prvih svjetovnih škola u [[Bosna|Bosni]] [[1849]]. godine. Istovremeno Jukić slovi i kao pokretač i urednik prvog književnog časopisa u Bosni "i Hercegovini ''[[Bosanski prijatelj (časopis)|Bosanski prijatelj]]''<ref name="dnbs">[http://serbia-forum.mi.sanu.ac.rs/Webbook.jsp?entry=12564 '''''Bosanski prijatelj''''' na Digitalnoj narodnoj biblioteci Srbije] </ref>. Njegov "Zemljopis i Poviestnica Bosne" dugo su smatrani najznačajnijim djelom za izučavanje historije i geografskih odlika zemlje [[Bosna|Bosne]]. Zagovarao je kulturne i lične slobode, slobodu štampe i svjetovno školstvo. Pisao i pod pseudonimom Slavoljub Bošnjak, čime je isticao svoju bezgraničnu ljubav prema [[Bosna i Hercegovina|Bosni]] i svoje [[Bošnjaci|bošnjaštvo]]. Bio je pristalica [[Ilirski pokret|Ilirskog pokreta]] i podržavao je ideju ujedinjenja svih "hrvatskih" zemalja. Kako je živio u [[19. vijek]]u za vrijeme srpskih i hrvatskih nacionalnih pokreta, koji su vršili jak pritisak na [[Bošnjaci|Bošnjake]] Ivan Frano Jukić je [[1848]]. godine objavio i sljedeći tekst:

"{{Citat|...Mi Bošnjaci njekad slavni narod sad jedva da smo živi nas samo kao očenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i žale nas.... Vrime je da se i probudimo od dugovične nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naša serca očistimo od predsudah, fatajmo za knjige i časopise, vidimo što su drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da naš narod prosti iz tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo."..}}