Razlika između verzija stranice "Jure Francetić"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
zaboravio
mNo edit summary
Red 22:
| jedinice =
| zapovijedao =[[Crna legija]]
| nagrade = Željezni trolist III. stupnjastepena s hrastovim grančicama<br>Zlatna kolajna za hrabrost poglavnika Ante Pavelića (posmrtno)
}}
 
Red 44:
====Formiranje NDH====
 
Poslije formiranja [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]] 10. aprila 1941. godine, Francetić je 20. jula promaknutunaprijeđen u [[satnik]]a, a u septembru 1941. godine organizuju Crnu legiju, reorganizacijom ustaških jedinica, koje su bile pod zapovjedništvom poginulog [[Bećir Lokmić|Bećira Lokmića]]. 15. novembra postaje [[bojnik]], a 6. marta 1942. godine [[dopukovnik]], te 24. jula 1942. godine dobija čin pukovnika.<ref name="Vojska"></ref> Kvaternik je vjerovao da je Francetić ''"rođeni gerilac i sin naše brdovite Hercegovine"'' - što je bio dovoljan razlog da bude vojni komandat u Bosni i Hercegovini.<ref>Eugen Dido Kvaternik, [[Jere Jareb]]: '''Sjećanja i zapažanja, 1925-1945: prilozi za hrvatsku povijest''', Naklada "Starčević", 1995., ISBN 9539636906, 9789539636904</ref>. Stvaranje prvih formacija ustaške vojnice u Sarajevu, prethodila je široka akcija Jure Francetića i [[Ante Vokića]] u junu, julu i prvim danima augusta 1941. godine, koji su doveli grupu ustaških oficira u sastavu: [[Ranko Boban]], [[Martin Vulin]], [[Josip Mamić]], [[Juko Galić]], [[Marko Perkušić]], [[Božo Vidov]], [[Ivan Bagarić]], [[Roman Blaškov]] i [[Ivan Devčić,]] ca ciljem organizovanja i naoružvanja manjih ustaških jedinica vezanih za tabore u predjelima grada i okolnim selima. Od mještana, ali i od strane [[Wehrmacht|njemačke vojske]], ove su ustaške jedince nazvane ''samozvani'' ili ''divlji ustaše''. Ove su jedinice, početkom ustanka, zbog zločina nad Srbima na [[Alipašin Most|Alipašinom Mostu]] i [[Semizovac|Semizovcu]], na zahtjev njemačkih vlasti ukinute u augustu 1941. godine i najveći broj pripadnika integriran je u ustaške jedinice u drugim krajevima. Poslije prvih zločina [[četnici|četnika]] nad muslimanskim stanovništvom u više sela istočne Bosne, nekoliko hiljada izbjeglica s tog terena našlo se u Sarajevu. Njih su Francetić i Vokić vrbovali u ustaše i od njih formirali ustašku jedinicu, koju su zbog crne boje uniforme, za razliku od maslinasto-zelenih uniformi ostalih ustaških jedinica, nazvali Crnom legijom. <ref>'''Sarajevo u revoluciji, tom drugi'''; [[Rafael Brčić]], ''Okupacioni sistem i ustaška Nezavisna država Hrvatska u Sarajevu (1941-43.)'', NIŠP Oslobođenje, Sarajevo 1977. godine</ref>
 
====Sarajevo====
Red 56:
Po zahtjevu komandanta svih koncentracionih logora u NDH, [[Vjekoslav Luburić|Vjekoslava Luburića]], Francetić u suradnji sa svojim pomoćnikom [[Drago Jilak|Dragom Jilakom]] i ustaškim [[tabornik]]om sa [[Pale|Pala]] [[Boško Cvenćek|Boškom Cvenćekom]], hapsi na prevaru 74 Srba i odvodi ih u [[Kruščica (Vitez)|Kruščicu]]<ref name="Sarajevo_3">'''Sarajevo u revoluciji, tom drugi'''; [[Danilo Jakovljević]], ''O prvim zločinima nad stanovništvom u okolini Sarajeva'', NIŠP Oslobođenje, Sarajevo 1977. godine</ref> , selo kraj [[Vitez (grad)|Viteza]], na izgradnju ograde i dodatnih baraka za zatvaranje zatvorenika i logoraša. Izgradnjom tog logora počinju deportacije Židova iz Sarajeva. Dopisom Ravnateljstva ustaškog redarstva NDH u Zagrebu 23. jula 1941. godine, poslatom svim župama, donesena je odluka kojom se naređuje ustaškom povjereniku za BiH Francetiću:
 
{{Citat|Da odmah izda shodnu odredbu područno-redarstvenom ravnateljstvu da se najžurnije izvrši pritvaranje svih Židova i pravoslavaca - Srba, koji su već bili poznati kao komunisti, bilo pak da su imalo sumljivisumnjivi, da su skloni tom pokretu. Iste mjere valja preduzeti i protiv komunista katoličke i muslimanske vjeroispovjesti, kao i drugih, time, da se pridrže do daljnjeg u pritvoru, dok Srbe i Židove, ima se smjesta otpremiti u zbiralište (Koncentracioni logor Gospić)...<ref name="Sarajevo_3"> </ref>}}
 
U predratno vrijeme na području današnje Bosne i Hercegovine je živilo 15.000 Jevreja. Oko 3.000 <ref> [http://www.vex.net/~nizkor/hweb/people/e/eichmann-adolf/transcripts/Sessions/Session-046-04.html Suđenje [[Adolf Eichmann|Adolfu Eichmannu]], [[Tel Aviv]], 1961. godine; svjedočenje Aleksandra Arnona]</ref> (po drugim izvorima 1.500) <ref> '''Travnik u NOR-u, knjiga prva''', ''Ćamil Kazazović'', Naša riječ, Zenica 1969. godine </ref> jevrejskih žena i djece je internirano u [[Koncentracioni logor Kruščica|logor Kruščicu]], koji su kasnije prebačeni u [[Koncentracioni logor Jasenovac|logore Jasenovac]] i [[Koncentracioni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]]. Dodatnih 7.000 bosanskih Jevreja je direktno transportirano u logor Jasenovac. U proljeće 1942. godine kolona vozila u kojima su se nalazili visoki ustaški oficiri, napadnuta je na [[Vrelo Bosne|Vrelu Bosne]] na [[Ilidža|Ilidži]] od strane partizana. Poginulo je nekoliko ustaških oficira, ali Francetić nije bio ozlijeđen. <ref>'''Sarajevo u revoluciji, tom drugi'''; [[Blanka Albahari-Perušić]], ''Hvatanje i sređivanje radio vijesti'', NIŠP Oslobođenje, Sarajevo 1977. godine</ref>