Verzija na dan 21 septembar 2006 u 22:19 uredi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 108.013 edits m Ispravljanje linkova ← Starija izmjena		Verzija na dan 2 novembar 2006 u 20:36 uredi poništi EmxBot (razgovor \| doprinosi) 108.013 edits m Rješavanje višeznačnih čvorova pomoću bota: BiH Novija izmjena →
Red 34: ==Strossmayer i Bosna== Glavna opsesija Strossmayera je bila [[~~BiH~~Bosna i Hercegovina\|Bosna]]. Kako se pored ovog agilnog biskupa nalazio i dr [[Franjo Rački]], poznati historičar, koji je pisao o Hrvatskom Državnom Pravu, nije čudo i da je prvi pisao da je Bosna "nekoć bila hrvatska". Djelovanje Strossmayera i njegove agitacije austrijskome caru su imale tendencije da se [[Katoličanstvo\|pokatoliče]] [[Bošnjaci]], a pounijatite pravoslavni [[Srbi]]. U knjizi historičara [[fratar\|fra]] Gavranovića, piše: [[Alojz Boroša]], superior [[časna sestra\|časnih sestara]] u [[Zagreb]]u, predlaže [[austrija\|austrijskoj]] vladi da u Bosni pokatoliči sve muslimane, i da ih zatim pohrvati, kako bi na taj način suzbili političke aspiracije [[Srbija\|Srbije]], pošto su se "ideal srbski" i "srbska vjera" duboko usadile u srce po Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Sloveniji i Južnoj Macedoniji: i svaki austrijski patriot. bio on [[Nijemci\|Nijemac]], [[Hrvati\|Hrvat]] ili [[Mađari\|Mađar]], treba sa ovim da dobro računa". Strossmayer je imao u Bosni velikog prijatelja, a također velikog neprijatelja franjevaca, [[Josip Štadler\|Štadlera]], [[Sarajevo\|sarajevskog]] biskupa, koji je odista počeo katoličenje muslimana sa jednom muslimankom, ali je stvar otkrivena, i prešla u javni skandal, a zamalo što nije došlo i do krvoprolića. U [[~~BiH~~Bosna i Hercegovina\|Bosnu]] su bili sa austrijskom okupacijom došli mnogi agilni prijatelji đakovačkog biskupa Strossmayera. Naročito Dlustuš za prosvjetu, Treščec za upravu, Herman za propagandu. Međutim, pored [[ilirski pokret\|Ilirstva]] i kasnijeg jugoslavenstva, hrvatski pokret je u Bosni ostao ograničen na čisto katoličke mase. ==Mit o Strossmayerovom jugoslavenstvu== Nakon stvaranja zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije [[Jugoslavija\|Jugoslavije]]), stvoren je svojevrstan mit o jugoslavenstvu Strossmayera i njegovog pomoćnika Račkog. U školske udžbenike historije Strossmayer je predstavljan kao apostol jugoslavenstva, kao ideolog nove države. Neki srpski intelektualci su ga po značaju za Srbe čak izjednačavali sa [[Sveti Sava\|Svetim Savom]]. Sam biskup Štrosmajer je godine [[1883]]., izjavio da su Srbi glavni neprijatelji Hrvata i time pokazao da se prvi odriče svog jugaslavizma. Strossmayer jeste propovjedao neku vrstu južnoslavenske države, ali pod apsolutnom vlašću [[Habsburgovci\|habsburške]] dinastije i katoličke crkve, sa centrom u [[Zagreb]]u, [[Bosna i Hercegovina\|BiH]] kao integralnim dijelom [[Hrvatska\|Hrvatske]], [[Srem]]om kao dijelom Hrvatske, tako da se ni na koji način nije moglo govoriti o slobodnoj državi i ravnopravnoj za sve građane, nego više o Velikoj Hrvatskoj upakovanoj u formu Jugoslavije. ==Vanjski linkovi==

Razlika između verzija stranice "Josip Juraj Strossmayer"