Razlika između verzija stranice "Albanija"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 46.240.157.203 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao KWiki
Red 26:
|}}
'''Albanija''' ([[Albanski jezik|alb.]]: ''Republika e Shqipërise'') je država u jugoistočnoj [[Evropa|Evropi]]. Graniči sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]], [[Kosovo]]m, [[Makedonija|Makedonijom]] i [[Grčka|Grčkom]], a ima ukupnu površinu 28.748 km². Albanija ima otprilike 2.994.667 stanovnika, a 95% od njih su [[Albanci]]. Dominantna vjera u zemlji je [[islam]], ali ima i veliki broj [[pravoslavlje|pravoslavaca]] i [[katoličanstvo|katolika]]. Albanija je uglavnom [[Poljoprivreda|poljoprivredna]] zemlja, a većina trgovinske razmjene se ostvaruje sa [[Italija|Italijom]] i Grčkom. Glavni grad zemlje je [[Tirana]] sa oko 600.000 stanovnika. <ref>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/al.html CIA – The World Factbook]</ref> Drugi važniji gradovi su [[Drač]], [[Skadar]], [[Vlora]], [[Elbasan]] i [[Saranda]].
 
== Historija ==
{{glavni|Historija Albanije}}
[[Datoteka:Illyricum (Imperium Romanum).png|mini|200p|lijevo|Rasprostranjenost [[Iliri|Ilira]] na [[Balkan]]u prije oko 3000 godina]]
[[Datoteka:Durres.jpg|desno|mini|Albanija iz zraka]]
 
U antičkoj dobi na području današnje Albanije su živjeli [[Iliri]], [[Indoevropski jezici|Indoevropski]] narod koji se pojavio otprilike oko [[1000 p.n.e.|1000]] p.n.e. Njihov glavni grad je bio [[Skadar]] u sjevernozapadnoj Albaniji koji je još uvijek naseljen. [[Rimska imperija|Rimljani]] osvajaju područje godine [[9]]. i teritorija moderne Albanije je podjeljeno između rimskih provincija [[rimska provincija Makedonija|Makedonija]], [[rimska provincija Dalmacija|Dalmacija]] i [[rimska provincija Epirus|Epirus]].
 
Tokom većeg dijela srednjeg vijeka, Albanija pripada [[Bizant]]u. Albanci se kao Albanic prvi put spominju [[1043]]. godine. [[1204]]. godine, zbog pomoći u ratovanju protiv [[Venecija|Mlečana]], Bizant uspostavlja nezavisnu albansku kneževinu [[Epirus kneževina|Epirusa]].
 
[[1478]]. godine, albansku državu osvaja [[Osmanlijsko carstvo|Osmansko carstvo]], ali jedino nakon otpora Albanaca pod vodstvom čuvenog [[Skanderbeg]]a. U Osmanskom carstvu, Albanci prelaze su na [[Islam]]. Albanska islamska zajednica je bila podjeljena među [[Suniti|Sunita]] i [[Bektaši|Bektaša]].
 
U drugoj polovini [[19. vijek]]a počinje [[Albanski Nacionalni Pokret]]. [[1878]]. godine napravljen je [[Prizrenski savez]] sa ciljom da se napravi [[Velika Albanija|nezavisna Albanska država]]. U ova doba je napravljena moderni alfabet [[Albanski jezik|Albanskog jezika]].
{{Historija Albanije}}
Albanija dobija svoju nezavisnost od Osmanskog carstva [[1912]]. godine. [[1928]]. godine Ahmed-beg Zogu, sin vođe jednog Albanskog plemena, uspije nagovoriti parlament da pretvori Albaniju u kraljevinu, a da on postane kralj. [[Kralj Zogu]] vlada Albanijom do [[1939]]. godine, kad je osvaja [[fašistička Italija]].
 
Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Albanija postaje [[Komunizam|komunistička]] država. Nad njom vlada [[Enver Hodža]] koji prvo pokušava preuzeti [[SFRJ|Jugoslavenski]] komunizam, pa onda [[Sovjetski savez|Sovjetski]] i konačno [[Narodna Republika Kina|Kineski]]. Nakon kraja kineske izolacije prema zapadu, Hodža prekida odnose između Albanije i Kine te upostavlja politiku izolacije Albanije. Ova politika uzrokuje propast albanske privrede.
 
Enver Hodža umire [[1985]]. godine i reforme prema demokraciji počinju [[1991]]. godine nakon pada komunizma širom svijeta. Demokratski [[Ustav Albanije|ustav]] je upostavljen [[1998]]. godine. {{izvor2|Nova demokratska Albanija je jedna od najsiromašnijih država u Evropi ali se ubrzano razvija i ostvaruje napredak prema intergracijama EU}}.
 
== Politika ==
{{glavni|Politika Albanije}}
 
Šef države je [[Spisak predsjednika Albanije|predsjednik]], kojeg indirektno bira [[narodna skupština]] (Na Albanskom, Kuvendi Popullor). Predsjednik služi pet godina. Predsjednik bira predsjednika vlade i 26 članova vijeća ministara.
 
Narodna skupština je zakonodavno tijelo države. Ona se sastoji od 140 članova. Od ovih, 100 su direktno izabrani na državnim izborima svakih četiri godina. Ostali 40 članova su izabrani prema proporcionalnom sistemu.
 
Sudska podružnica se sastoji od [[Ustavni sud Albanije|ustavnog suda]], sudova za obračanje javnosti i distrikt sudova. Ustavni sud se sastoji od devet članova koji su popularno izabrani i koji mogu služiti za maksimum devet godina. Postoje tri vrste nadležnosti, a to su kriminalska, civilna i vojna. Vrhovni sud za obračanje javnosti se sastoji od 11 članova koje bira narodna skupština da služe za 7 godina.
 
Najpopularnije stranke u Albaniji su Socijalistička stranka, Savezna demokratska stranka, Nova demokratska stranka, i Socijalistička demokratska stranka.
 
== Političke podjele ==
{{glavni|Administrativna podjela Albanije}}
 
Albanija je podijeljena u 12 okruga (''qark'' na albanskom). Regije su dalje podijeljene u 36 [[Oblasti Albanije|oblasti]] („rrethe“ na Albanskom). Glavni grad, [[Tirana]], ima specijalan status.
 
{{Političke podjele Albanije}}
 
== Geografija ==
{{glavni|Geografija Albanije}}
 
Albanija sadrži brdovit i planinski reljef. Najviša [[planina]], Korab u okrugu Dibra je visoka 2.753 metara. Albanija ima blagu, ali uglavnom vlažnu [[klima|klimu]]. Godišnji nivo padavina je najviši u [[Evropa|Evropi]], i dostiže preko 2000 mm na sjeveru i 1190 mm u Tirani. Ljetne temperature su obično prilično visoke, u prosjeku oko 29&nbsp;°C u Tirani tokom [[juli|jula]], dok su zime hladne, s minimumima ispod 0&nbsp;°C, osim u blizini obale.
 
Osim glavnog grada, [[Tirana|Tirane]], sa 520.000 st. veći gradovi su [[Drač]], [[Elbasan]], [[Skadar]], [[Gjirokaster]], [[Valona]] i [[Korča]].
 
== Privreda ==
{{glavni|Privreda Albanije}}
 
Albanija je jedna od najsiromašnijih evropskih [[država]]. Polovina privredno aktivnog stanovništva se bavi [[poljoprivreda|poljoprivredom]], a petina radi u inostranstvu. Ekonomski problemi su, između ostalih, visoka stopa nezaposlenosti, korupcija i organizovani kriminal.
 
Privredno samoizoliranje za doba Envera Hodže i novčane manipulacije [[1990]]-ih su još više pogoršale i unazadile privrednu sliku te zemlje.
 
Zemlja praktički nema izvoz, a uvozi velike količine hrane iz [[Grčka|Grčke]] i [[Italija|Italije]]. Priljev novca je mahom od financijske pomoći i od ljudi koji rade u inostranstvu.
 
Albanija ima obalu na dva evropska mora, Jonsko i Jadransko. [[Jonsko more]] je poznato po čistoj, bistroj vodi, od Valone do grčke granice. Na [[Jadransko more]] Albanija izlazi od Valone, do granice sa [[Crna Gora|Crnom Gorom]]. Poznato je po pješčanim plažama.
 
Do [[2000]], jonske plaže su bile prilično naseljene, ali samo lokalnim stanovništvom. Između [[1990]]. i [[2000]]. godine, zemlja je prošla kroz političke, ekonomske i socijalne prevrate. Od tog razdoblja je Albanija povećala postotak zaposlenosti i suzbila korupciju, što je ojačalo [[turizam]].
 
Značajnije luke u međunarodnom prometu su morske luke [[Drač]], [[Sarande]] i [[Valona]].
 
== Stanovništvo ==
 
{{glavni|Stanovništvo Albanije}}
 
Prema podacima [[CIA]]-e ([[februar]] [[2005]].), 95% stanovništva čine [[Albanci]], uz [[Grci|grčku]] manjinu od 3%. Postoje podaci o [[Crnogorci]]ma, [[Srbi]]ma i [[Goranci]]ma (Tropolje, Kuks) koji žive u toj zemlji. Ostale procjene broja Grka u Albaniji variraju od 1% - službena albanska statistika, do 12% - grčki izvori. Mnogi Albanci žive u okolnim regijama: Na [[Kosovo|Kosovu]] (oko 1,8 miliona), u [[Makedonija|Makedoniji]] (oko 500.000), u središnjoj [[Srbija|Srbiji]] (preko 150.000, mahom na jugu) i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] (oko 30.000). Preko 600.000 Albanaca je emigriralo u Grčku od [[1990]]., a veliki broj je otišao u druge zemlje. Službene grčke statistike negiraju postojanje velikih albanskih zajednica u Epiru, dok albanske procjene govore sasvim suprotno.
 
Jezik koji se koristi je [[Albanski jezik|albanski]], a [[Grčki jezik|grčkim]] se služi grčka manjina u južnim dijelovima zemlje. Slavenski goranski jezik se govori u Gorë u okrugu Kukës. Selo Shishtavec je glavno središte goranskog jezika. U ostale lingvističke i kulturne grupe spadaju [[Vlasi]] i [[Romi]].
 
Od osmanske okupacije, većina Albanaca su [[muslimani]] (50%), iako je religija bila zabranjena u vrijeme komunizma. [[Pravoslavlje|Pravoslavci]] čine (35%) (na jugu), a [[katolici]] (15%) stanovništva (na sjeveru). 20% ukupne muslimanske populacije su iz reda Bektashi.
 
== Kultura ==
{{glavni|Kultura Albanije}}
 
 
== Također pogledajte ==