Razlika između verzija stranice "Sonata"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
No edit summary |
||
Red 12:
Izlaganje počinje s prepoznatljivom temom u glavnom (tonik) ključu. Odmah nakon uvođenja ova tema se često ponavlja i to u raznim oblicima, ili ustupa mjesto novom materijalu koji zvuči poput prelazne teme. To kulminira u kadenci u novom ključu, obično u dominantnom ili relativnom duru (u slučaju sonate u molu). Novi materijal suprotnog karaktera je uveden u ovom drugom ključu. Mala "codetta" dovodi izlaganje do kraja s autentičnom kadencom u ključu iz drugog drugog dijela muzičkog materijala.
Budući da se drama nalazi u samoj osnovi sonatnog oblika , ima toliko varijacija na ovu osnovnu temu kao što postoje varijacije na temu u klasičnoj literaturi. U Beethovenovom sonatnom obliku, na primjer, drugo područje je često predstavljeno u ne-dominantnom ključu, a njegova "Waldstein" Sonata (op. 53) je jedan poznati primjer. Također, u mnogim Haydnovim sonatnim oblicima, poput klavirske sonate u Es-duru,
Ono što je bitno u ekspoziciji je promjena (modulacija) u drugi ključ, jaka kadenca u tom ključu, i suprotnost u karakteru muzike između ova dva ključna područja postignutih raznim sredstvima. Ova bitna razlika između ključa i materijala kod sonatnog oblika je isto što i sukob u književnosti.
== Razvoj ==
Razvojni dio sonate ima tendenciju da je najnestabilniji dio pri komponiranju sonate. Harmonijski muzika nastavlja kroz mnogo različitih ključeva, od kojih su neki poprilično udaljeni. Tematski, ovo poglavlje također ima tendenciju ka nestabilnosti: razbijajući materijal predstavljen u ekspoziciji, te
Na kraju razvojne sekcije u sonati, harmonijska i tematska nestabilnost počinje se normalizovati kroz povratak na glavnu temu u glavnom ključu koji je već spreman. To može dovesti do dramatičnog dolaska (tako tipičnog kod Beethovena), ili jednostavno popuštanjem napetosti i nježnog prelaska na novu temu (karakteristika Mozarta), ili završiti sa duhovitom pauzom (vrlo često kod Haydna).
Red 23:
== Rekapitulacija ==
== Historija sonate ==
Red 31:
== Rani razvoj u Italiji ==
Specifične muzičke procedure koje će na kraju biti obilježja sonate počele su se jasno pojavljivati u djelima venecijanskih majstora s kraja [[16. vijek|16. vijeka]], posebno kod [[Andrea Gabrieli|Andrea Gabrielija]] (oko [[1520]]-[[1586]]) i [[Giovanni Gabrieli|Giovanni Gabrielija]] ([[1556]]-[[1612]]). Ovi kompozitori su napravili instrumentalna muzička djela u kratkim dijelovima sa suprotnostima u tempu, a to je nacrt koji predstavlja početak podjele na stavke kasnije sonate. Ovaj pristup se ne nalazi samo u djelima pod nazivom "sonata", kao što su Giovanni
U 17. vijeku žičani instrumenti su zasjenili duhačke instrumente, i odigrali su barem jednako važnu ulogu u sonatama i
Osim njihovog utjecaja na razvoj violinske tehnike, ogledalo se i u djelima kasnijih violinista-kompozitora [[Giuseppe Torelli|Giuseppe Torellija]] ([[1658]]-[[1709]]), [[Antonio Vivaldi|Antonija Vivaldija]] ([[1678]]-[[1741]]), [[Francesco Maria Veracini]] ([[1690]]-[[1750]]), [[Giuseppe Tartini]] ([[1692]]-[[1770]]), i [[Pietro Locatelli]] ([[1695]]-[[1764]]). Corellijeve sonate su važne zbog načina na koji se pojašnjava i pomaže u definisanju dva pravca kojim će se sonata razvijati. U ovom trenutku postojale su sonata da Chiesa, ili crkvena sonata, i sonata da kamera , ili kamerna sonata, nastale kao dopunske, ali iz različitih linija razvoja.
▲U 17. vijeku žičani instrumenti su zasjenili duhačke instrumente, i odigrali su barem jednako važnu ulogu u sonatama i canzoni komponiranim od Gabrielija za prostrane galerije u Markovoj katedrali u Veneciji. [[Claudio Monteverdi]] ([[1567]]-[[1643]]) posvetio je više svoje [[Energija|energije]] za glas nego instrumentalnoj kompoziciji. Razvoj instrumentalnog pisanja-i instrumentalnih muzičkih oblika-je provedena na sve više i više virtuoznih violinista. Jedan od njih bio je Carlo Farina (proslavio se [[1630]]), koji je proveo dio života u službi na dvoru u [[Dresden|Dresdenu]], a tu je [[1626]]. objavio niz sonata. Međutim, glavni lik u ovoj ranoj školi violinista-kompozitora bio je [[Arcangelo Corelli]] ([[1653]]-[[1713]]), čije će objavljene sonate, s početka [[1681]], zaokružiti italijanski rad na terenu do danas.
|