Razlika između verzija stranice "Glagoli"

[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
GhalyBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.3) (Bot dodaje: eml:Vêreb
Zamjena sadržaja stranice sa 'ĚĕĵĩŶŵŐŐǫǪǪǪǪǘǘǘ 是愚蠢的'
Red 1:
ĚĕĵĩŶŵŐŐǫǪǪǪǪǘǘǘ 是愚蠢的
'''Glagoli''' su riječi koje kazuju radnju (čitati, kopati, pjevati), stanje (osijediti, pocrvenjeti, venuti) i (z)bivanje (naoblačiti se, sijevati, grmjeti).
 
 
== Glagolski vid (aspekt) ==
Po trajanju glagolske radnje glagoli mogu biti:
 
* '''Nesvršeni''' (trajna radnja) - ''pisati'', ''pjevati'', ''raditi''; dijele se na 2 grupe:
- a) '''trajni''' (''durativni'') - označavaju (duže ili kraće) ''neprekidno'' vršenje radnje: ''gledati'', ''hodati'', ''raditi'' i dr.
 
- b) '''učestali''' (''iterativni'') - označavaju radnju s ''prekidima'', više puta ponovljenu u vremenskim razmacima: ''donositi'', ''napominjati'', ''kuckati'' i dr.
 
* '''Svršeni''' (trenutna radnja) - ''viknuti'', ''udariti'', ''skočiti''; dijele se na 2 podvrste:
 
- a) oni koji iskazuju vremenski ''potpuno'' ograničen sadržaj, tj. da se čitava radnja završila u jednom trenutku; to su tzv. '''trenutni''' (''trenutnosvršeni'') - ''dati'', ''sjesti'', ''mahnuti''
 
- b) oni koji iskazuju djelomično vremensko ograničenje; ovdje se razlikuju '''početnosvršeni''' (označavaju svršeni ''početak'' glagolske radnje - ''zapjevati'', ''progovoriti'' i dr.), '''završnosvršeni''' (označavaju ''kraj'' glagolske radnje - ''pročitati'', ''popiti'' i dr.) i '''neodređenosvršeni''' (označavaju svršeni trenutak, kao i duže ili kraće vršenje glagolske radnje, stanja ili zbivanja - ''zaigrati se'', ''posvirati'' i dr.)
 
'''Napomena''': Postoji određen broj glagola koji nisu vidski određeni, tj. koji se mogu pojaviti u oba vida, a vid im se može razaznati tek iz konteksta. Takav je, npr., glagol ''čuti'': ''Čuo sam šta se desilo'' /svršeni/; - ''Jesi li dobro čuo dok je otac govorio?'' /nesvršeni/; takvi su i ''imenovati'', ''ručati'', ''sanjati'', ''savjetovati'', ''večerati'', ''telefonirati'', ''vidjeti'' i dr. Na glagolski vid mogu ukazivati i pojedina leksička sredstva (''često'', ''redovno'', ''uvijek'', ''više puta'' i dr.).
 
== Glagoli po predmetu radnje ==
 
* Prelazni glagoli (imaju objekat) - čitam knjigu, grizem jabuku
* Neprelazni (ne mogu imati objekat) - cvijeće cvjeta, on spava, ja sjedim
* Povratni (imaju povratnu zamjenicu '''''se''''') - ja se umivam, trava se zeleni
 
* Prelazni glagoli djele se na : prave i neprave.
 
== Podjela glagolskih oblika ==
Glagolski oblici mogu se podijeliti na osnovu 2 kriterija: tipu tvorbe te prisutnosti/odsutnosti ''lica'' uz glagole.
 
Prema tipu tvorbe, glagolske oblike dijelimo na:
* '''proste''' (''sintetičke'') - sastoje se od jedne riječi (npr. ''učim'', ''učiti'', ''reče'', ''radijah''); tvore se gramatičkim promjenama samog glagola, dodavanjem nastavaka za oblike na infinitivnu ili prezentsku osnovu; tu spadaju ''infinitiv'', [[prezent]], [[aorist]], [[imperfekt]], ''imperativ'', [[glagolski pridjev|glagolski pridjev radni]], [[glagolski pridjev|glagolski pridjev trpni]], glagolski prilog sadašnji'' i ''glagolski prilog prošli'';
* složene - sastoje se od dvije ili više riječi (''učili su'', ''nećemo ostati''); tvore se opisno, objedinjavanjem dvaju ili više oblika u jednu [[morfologija|morfološku]] cjelinu ('''aktivni''': [[perfekt]], [[pluskvamperfekt]], [[futur prvi|futur I]], [[futur drugi|futur II]], potencijal I, potencijal II te svi '''pasivni''' glagolski oblici); složeni oblici tvore se od infinitnih oblika glagola koji se mijenjaju i '''pomoćnih glagola''' (''jesam'', ''htjeti'' i ''biti/bivati''); pomoćni glagol nosi gramatičko, a glavni leksičko i dio gramatičkog značenja.
 
Prema prisutnosti/odsutnosti (kategorije) lica, razlikujemo:
* '''lične''' (''finitne'') - svi vremenski glagolski oblici (''prezent'',''aorist'',''imperfekt'', ''perfekt'', ''pluskvamperfekt'', ''futur I'', ''futur II''), potom ''imperativ'', ''potencijal I'' i ''potencijal II''; u ovim oblicima vidljivo je koje lice - prvo, drugo ili treće - vrši radnju, odnosno o kojem se licu nešto saopćava;
* '''nelične''' (''infinitne'') - ''infinitiv'', ''glagolski pridjevi'' i ''glagolski prilozi''; u ovim oblicima nema oznake lica, tj. ne vidi se na koje se gramatičko lice odnosi glagolska radnja.
 
== Također pogledajte ==
 
* [[Gramatika]]
{{Commonscat|Verbs}}
 
[[Kategorija:Gramatika]]
[[Kategorija:Vrste riječi]]
 
[[af:Werkwoord]]
[[als:Verb]]
[[an:Verbo]]
[[ar:فعل]]
[[ast:Verbu]]
[[ay:Parliri]]
[[az:Feil]]
[[ba:Ҡылым]]
[[bat-smg:Veikruodis]]
[[be:Дзеяслоў]]
[[be-x-old:Дзеяслоў]]
[[bg:Глагол]]
[[br:Verb]]
[[ca:Verb]]
[[cs:Sloveso]]
[[cv:Глагол]]
[[cy:Berf]]
[[da:Udsagnsord]]
[[de:Verb]]
[[dsb:Werb]]
[[el:Ρήμα]]
[[eml:Vêreb]]
[[en:Verb]]
[[eo:Verbo]]
[[es:Verbo]]
[[et:Tegusõna]]
[[eu:Aditz]]
[[fa:فعل]]
[[fi:Verbi]]
[[fo:Sagnorð]]
[[fr:Verbe]]
[[fy:Tiidwurd]]
[[gd:Gnìomhair]]
[[gl:Verbo]]
[[gv:Breear]]
[[he:פועל (בלשנות)]]
[[hi:क्रिया (व्याकरण)]]
[[hif:Verb]]
[[hr:Glagoli]]
[[hsb:Werb]]
[[hu:Ige]]
[[ia:Verbo]]
[[id:Verba]]
[[is:Sagnorð]]
[[it:Verbo]]
[[ja:動詞]]
[[jv:Tembung kriya]]
[[ka:ზმნა]]
[[kk:Етістік]]
[[km:កិរិយាសព្ទ]]
[[ko:동사 (품사)]]
[[la:Verbum (grammatica Latina)]]
[[li:Wèrkwaord]]
[[ln:Likelelo]]
[[lt:Veiksmažodis]]
[[ltg:Laikvuords]]
[[lv:Darbības vārds]]
[[mhr:Койыш мут]]
[[mk:Глагол]]
[[ml:ക്രിയ (വ്യാകരണം)]]
[[mn:Үйл үг]]
[[ms:Kata kerja]]
[[nds:Verb]]
[[nds-nl:Waarkwoord]]
[[nl:Werkwoord]]
[[nn:Verb]]
[[no:Verb]]
[[oc:Vèrbe]]
[[os:Мивдисæг]]
[[pl:Czasownik]]
[[pnb:کرپا (گریمر)]]
[[pnt:Ρήμαν]]
[[pt:Verbo]]
[[qu:Ruray rimana]]
[[ro:Verb]]
[[ru:Глагол]]
[[rue:Часослова]]
[[sah:Туохтуур]]
[[se:Vearba]]
[[sh:Glagol]]
[[simple:Verb]]
[[sk:Sloveso]]
[[sl:Glagol]]
[[sq:Folja]]
[[sr:Глаголи]]
[[stq:Tiedwoud]]
[[sv:Verb]]
[[sw:Kitenzi]]
[[ta:வினைச்சொல்]]
[[tg:Феъл]]
[[th:คำกริยา]]
[[tl:Pandiwa]]
[[tr:Fiil]]
[[tt:Фигыль]]
[[uk:Дієслово]]
[[ur:فعل]]
[[vi:Động từ]]
[[wa:Viebe]]
[[war:Pan-unod]]
[[yi:צייטווארט]]
[[zh:动词]]
[[zh-yue:動字]]