Razlika između verzija stranice "Vjetroelektrana"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot dodaje {{Commonscat|Wind turbine fatality}}
m dovde
Red 1:
{{prijevod}}
[[Datoteka:VE Vratarusa 2011.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Vrataruša]] kod [[Senj]]a, se nalazi na obroncima [[Velebit]]a i najveća je vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW.]]
[[Datoteka:Sunset at Royd Moor Wind Farm.jpg|mini|desno|300px|Vjetroelektrane Royd Moor u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]].]]
[[Datoteka:Heron's Windwheel.jpg|mini|desno|300px|[[Heron]]ova [[vjetrenjača]] koja je pokretala orgulje.]]
[[Datoteka:Wind turbine 1888 Charles Brush.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroagregat]] iz 1888., koji se koristio za dobivanjedobijanje električne energije, a sagradio ga je Charles Brush ([[SAD]]).]]
[[Datoteka:Wind farm Ravna 1, Pag.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Ravne 1]] na Pagu.]]
[[Datoteka:Wind farm Trtar-Krtolin.jpg|mini|desno|300px|[[Vjetroelektrana Trtar-Krtolin]].]]
Line 10 ⟶ 8:
'''Vjetroelektana''' je niz blisko smještenih [[vjetroagregat]]a, najčešće istog tipa, izloženih istom [[vjetar|vjetru]] i priključenih posredstvom zajedničkog rasklopnog uređaja na [[elektroenergetski sistem]]. Vjetroagregat je [[Rotacija|rotirajući]] [[mašine|mašina]] koji pretvara [[kinetička energija|kinetičku energiju]] vjetra prvo u [[Mehanička energija|mehaničku]], a zatim preko [[električni generator|električnih generatora]] u [[električna energija|električnu energiju]]. Pri tome se rotor [[vjetroturbina|vjetroturbine]] i rotor električnog generatora nalaze na istom [[vratilo|vratilu]]. Vjetroelektana je [[obnovljiva energija|obnovljivi izvor električne energije]] pokretan kinetičkom energijom vjetra.
 
[[Energija vjetra]] je u stvari oblik [[sunčeva energija|sunčeve energije]]. [[Sunce]] neravnomjerno zagrijava različite dijelove [[Zemlja|Zemlje]] i to rezultira različitim [[pritisak|pritiscima]] zraka, a vjetar nastaje zbog težnje za izjednačavanjem pritisaka zraka. Postoje djelovi Zemlje na kojima puše tzv. stalni (planetarni) vjetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vjetra najisplativije. DobreDobri položaji su obale mora i oceanaokeana ([[priobalna vjetroelektrana]]), te pučina mora ([[plutajuća vjetroelektrana]]). Pučina se ističe kao najbolji položaj zbog stalnosti vjetrova, ali cijene ugradnje i prijevoza energije usporavaju takva ulaganja. <ref> [http://www.vjetroelektrane.com/moderni-vjetroagregati-i-pretvorba-energije] "Moderni vjetroagregati i pretvorba energije", www.vjetroelektrane.com, 2012.</ref>
 
Kod pretvaranja kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju (okretanje [[osovina|osovine]] generatora) iskorištava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu. [[Albert Betz]], njemački [[fizičar]] dao je još davne 1919. godine zakon energije vjetra, poznat kao [[Betzov zakon]]. Njegov zakon kaže da možemose može pretvoriti samo manje od 16/27 ili 59% kinetičke energije vjetra u mehaničku energiju pomoću [[turbina|turbine]] na vjetar. 59% predstavlja teoretski maksimum, ali u primjeni se može pretvoriti između 35% i 45% energije vjetra zbog raznih gubitaka u sistemu.
 
Za korištenje energije vjetra često se upotrebljavaju agro-hortikulturalnohortikulturalni nazivi, pa se tako govori o vjetroparkovima, vjetrofarmama ili vjetropoljima. Na taj način se i samom nomenklaturom pokušava reći da se ne radi o „pravim“ [[elektrana]]ma. Zato trebase jasno rećinaglašava, vjetroelektrana jeste elektrana i to ona koja kao [[gorivo]] za proizvodnju električne energije koristi vjetar. Ona se kao i svaka druga elektrana sastoji od nekoliko dijelova, uključujući [[vjetroagregat]]e ([[turbina]] +i [[generator]]), [[transformator]]ske stanice, [[KabelKabl|kabelekablove]] i vodove, te ostale pripadajuće objekte. Na taj način se postiže sistematičnost nazivanja objekata za proizvodnju električne energije ([[hidroelektrana]], [[termoelektrana]], [[nuklearna elektrana]], itd.) i nedvojbenonedvosmisleno se iskazuje da je vjetroelektrana elektroenergetski objekt, a ne element krajobraznogpanoramskog ili poljoprivrednog karaktera. <ref> [http://www.vjetroelektrane.com/aktualno/85-zasto-graditi-vjetroelektrane-u-hrvatskoj] "Zašto graditi vjetroelektrane u Hrvatskoj?", www.vjetroelektrane.com, 2010.</ref>
 
==Historija vjetroelektrana==
{{Glavni|Historija vjetroelektrana}}
 
[[Historija vjetroelektrana]] i korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] seže u doba kada su ljudi prvi puta postavili [[Jedrenje|jedra]] na [[brod]]ove i time si omogućili daleka putovanja i isto tako odlučili svoje živote povjeriti u ruke tog nepredvidljivog [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivog izvora energije]]. Može se reći da je na neki način [[vjetar]] bio taj koji je pokrenuo eru istraživanja i omogućio prijenos robe i dobara u neslućenim količinama na velike udaljenosti. Dugo vremena nakon prvih [[Jedro|jedara]] uslijedilo je korištenje energije vjetra za obavljanje [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]] u [[mlin]]ovima i za pokretanje vodenih [[pumpa|pumpi]] (posebiceposebno u [[NizozemskaHolandija|NizozemskojHolandiji]], na srednjem zapadu [[SAD]]-a i u zabačenim dijelovima [[Australija|Australije]]). U modernim vremenima s dolaskom i izumom [[električna energija|električne energije]] počinju se upotrebljvati u svrhu proizvodnje iste, nomeđutim tek u zadnja dva desetljeća zbog sve većeg [[Zagađenje|zagađenja okoliša]] počinju svoj značajan uzlet, da bi danas to bio jedan od glavnih izvora energije za blisku budućnost.
{{prijevod}}
 
==Prednosti i nedostaci==
Prednosti vjetroelektrana su: