Razlika između verzija stranice "Slobodan Praljak"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
infokutija
Red 1:
{{Prijevod}}
{{Standardi}}
{{Nedostaju_izvori}}
{{Infokutija biografijavojna osoba
 
|ime=Slobodan Praljak
{{Infokutija biografija
|slika=
| ime = Slobodan
|opis=
| prezime = Praljak
|datum rođenja=[[2. januar]] [[1945]].
| slika =
|mjesto rođenja=[[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]].
| širina slike =
|datum smrti=
| tekst uz sliku =
| mjesto smrti =
| dan rođenja = 2
|nacionalnost=[[Hrvati|Hrvat]]
| mjesec rođenja = januar
|puno ime=
| godina rođenja = 1945
|nadimak=
| mjesto rođenja = [[Čapljina]]
|supruga=
| država rođenja = Jugoslavija
|suprug=
| dan smrti =
|titule =
| mjesec smrti =
|knjige=
| godina smrti =
|služba=1991. - 1995.
| mjesto smrti =
|čin=[[Datoteka:General bojnik.jpg|30px]] [[General bojnik]]<br>
| država smrti =
|ratovi=[[Domovinski rat]]<br>[[Rat u Bosni i Hercegovini]]
| ženski pol =
|bitke=Obrana Čapljine<br>[[Bošnjačko-hrvatski sukob]]
| država za kategoriju = Bosna i Hercegovina
|vojska=[[Hrvatska vojska]]<br>[[Hrvatsko vijeće odbrane]]
| nacionalnost =
|rod=[[Pješadija]]
| vjera =
|jedinice=
| obrazovanje =
|zapovijedao=HVO Čapljina
| zanimanje = režiser,
|nagrade=
| supružnik =
| djeca =
| roditelji =
| potpis =
| web-stranica =
}}
 
Line 33 ⟶ 31:
 
==Biografija==
Slobodan Praljak je završio tri fakulteta. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu[[Zagreb]]u s prosjekom ocjena 4,5. Napisao je svoju tezu o korekciji hromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine 1972. je diplomirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju.
Tokom sedamdesetih i osamdesetih bio je pozorišni režiser u Zagrebu, Osijeku[[Osijek]]u i Mostaru[[Mostar]]u. Režirao je televizijsku seriju "Blesan i tulipan", tv-drame "Novela od Stanca" i "Sargaško more", dokumentarni film "Smrt psa" (1980.), film "Povratak Katarine Kožul" (1989.) te dokumentarne video radove "Sandžak" i "Duhan" (oba 1990.).
 
Zajedno s [[Jadranko Prlić|Jadrankom Prlićem]], [[Milivoj Petković|Milivojom Petkovićem]], [[Bruno Stojić|Brunom Stojićem]], [[Valentin Ćorić|Valentinom Ćorićem]] i [[Berislav Pušić|Berislavom Pušićem]], optužen je od strane tužilaštva [[Haški tribunal|Haškog suda]] po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja. Optužnica ih tereti za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. novembra 1991. godine osnivanjem [[Hrvatska tzv.zajednica Herceg-Bosna|Hrvatske zajednice Herceg-Bosna]] i trajao do marta 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut [[Bošnjačko-hrvatski sukob]] i potpisano osnivanje [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]]. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. aprila 2004. godine izjasnio se da po svim tačkama optužnice nije kriv.
Slobodan Praljak je završio tri fakulteta. Godine 1970. diplomirao je kao inženjer elektrotehnike na Fakultetu elektrotehnike u Zagrebu s prosjekom ocjena 4,5. Napisao je svoju tezu o korekciji hromatske slike električnog signala za televizijski rad. Godine 1971. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, filozofiju i sociologiju. Godine 1972. je diplomirao na Akademiji za pozorište, film i televiziju (danas Akademija dramske umjetnosti) u Zagrebu. Predavao je filozofiju i sociologiju.
Tokom sedamdesetih i osamdesetih bio je pozorišni režiser u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Režirao je televizijsku seriju "Blesan i tulipan", tv-drame "Novela od Stanca" i "Sargaško more", dokumentarni film "Smrt psa" (1980.), film "Povratak Katarine Kožul" (1989.) te dokumentarne video radove "Sandžak" i "Duhan" (oba 1990.).
 
Zajedno s Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od strane tužilaštva Haškog suda po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja. Optužnica ih tereti za učešće u udruženom zločinačkom pothvatu koji je počeo 18. novembra 1991. godine osnivanjem tzv. Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i trajao do marta 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut Bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine. U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. aprila 2004. godine izjasnio se da po svim tačkama optužnice nije kriv.
 
[[Kategorija:Oficiri HVO]]