Razlika između verzija stranice "Brailo Tezalović"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 2:
 
Prvi pomen Braila datira iz 1399. godine kada je primio svetodmitarski dohodak. Diplomtsku aktivnost započeo je posljednjih godina XIV stoljeća kao carinik [[knez]]a [[Pavle Radinović|Pavla Radenovića]] u Ledenicama. Za vrijeme rata [[Dubrovnik|Dubrovčana]] sa kraljem [[Stjepan Ostoja|Ostojom]], Brailo se javlja u diplomatskim aktivnostima. Zbog stečenih zasluga i zadobijenog povjerenja od svoga gospodara [[Pavle Radinović|Pavla Radenovića]] imenonovan je 1411. godine protovestijarom. Prilokom ubistva [[Pavle Radinović|Pavla]] [[1415]]. godine i Brailo biva zarobljen od strane [[Vukac Hranić|Vukca Hranića]]. Brailo nastavlja svoju diplomatsku aktivnost i za vrijeme [[Pavle Radinović|Pavlovih]] nasljednika [[vojvoda]] [[Petar Pavlović|Petra]] i [[Radoslav Pavlović|Radosava Pavlovića]]. Kako su [[Dubrovnik|Dubrovčani]] započeli [[1415]]. godine pregovore oko kupovine dijela [[Konavle|Konavala]] od Pavlovića, Brailo se ističe kao centralna pregovaračka ličnost. Svoje diplomatske odlaske u [[Dubrovnik|Dubrovnik]] koristio je i za postizanje trgovačkih ugovora u vlastitoj režiji. Nakon postizanja dogovora oko kupoprodaje [[Radoslav Pavlović|Pavlovićeva]] dijela Konavala, Brailo biva bogato nagrađen u iznosi od 1000 dukata, te stječe pravo na [[Dubrovnik|Dubrovačko]] građanstvo, te je uvršten i u raspodjelu zemlje u kupljenom teritoriju, dobio je zemljište na prostoru Donje Gore. Za vrijeme [[Konavoski rat|Konavoskog rata]] imao je velike zasluge za postizanje mira, te se javlja kao jedan od potpisnika mirovne povelje darovane [[Dubrovnik|Dubrovčanima]]. Njegova posljednja diplomatska misija bila je u vezi s pokušajem [[Dubrovnik|Dubrovčana]] u kupovini Površi u vlasništvu [[Radoslav Pavlović|Radosava Pavlovića]]. No, Brailo nije uspio posredovati u ovoj prodaju jer je umro [[1437]]. godine. Kao baštinici njegove zaostavštine, koja je iznosila 400 dukata javljaju se njegova kći Jelača do [[1466]]. godine, a nakon nje korisnici su Vlatko Popović i Juraj Bogišić.
 
 
[[Kategorija:Društvo srednjovjekovne Bosne]]
 
== Reference ==
Line 11 ⟶ 8:
*[[Pavo Živković|Živković Pavo]], Diplomatska aktivnost Braila Tezalovića, Prilozi, Institut za istoriju Sarajevo, Godina X/II, Sarajevo, 1974. 31-53.
*[[Pavo Živković|Živković Pavo]], Kreditno-trgovačke veze Braila Tezalovića sa Dubrovčanima, Zgodnovinski časopis 34, Broj 3, 1980. 299-311.
 
{{DEFAULTSORT:Tezalović, Brailo}}
[[Kategorija:Društvo srednjovjekovne Bosne]]