Razlika između verzija stranice "Beatifikacija"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (Bot dodaje: lt:Beatifikacija
mNo edit summary
Red 1:
[[SlikaDatoteka:JohannesPaulII.jpg|mini|widthpx|[[Ivan Pavao II|Papa Ivan Pavao II]] beatificirao je više ljudi nego ijedan drugi papa.]]
 
'''Beatifikacija''' ([[latinski]]: ''beatus'', blagoslovljen, [[grčki]]: μακάριος, ''makarios'' i latinska riječ ''facere'', učiniti) proglas je [[Rimokatolička crkva|Rimokatoličke crkve]] o mrtvim ljudima koji su dobili pristup [[raj]]u i sposobnost da posreduju u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezinonjeno ime. Beatifikacija je treći od četiri koraka procesa [[Kanonizacija|kanonizacije]]. Osoba koja je beatificirana dobija titulu "blaženi", odnosno "blažena" (latinski: ''beatus'', odnosno ''beata'').
 
== Historija==
Riječ beatifikacija vjerojatnovjerovatno dolazi u upotrebu u [[4. stoljećuvijek]]u, a prvi put se počela koristiti u Crkvi u [[Kartaga|Kartagi]], ali ideja je vjerojatno starija. U ranije vrijeme ta čast je bila lokalna i bila je prenošena ssa jedne [[Dijeceza|dijeceze]] drugoj uz [[biskup]]ovo odobrenje. Dokaz{{Izvor}} za to su rana kršćanska svetišta u kojima se nalaze freske samo lokalnih mučenika. Neke betifikacije biskupa u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] bile su skandalozne u usporedbi ssa današnjim beatifikacijama. Na primjer, [[Karlo Veliki]] beatificiran je od strane biskupskog skupa samo kratko vrijeme poslije smrti. Nikad nije kanoniziran (proglašen svetim), a štovanje njega je rijetko. Ipak je danodato dopuštenje da se slavi [[misa]] u njegovu čast u [[Aachen]]u i [[Osnabrück]]u, ali bez prava da ga se naziva blaženim.
 
[[Zakon o kanonizaciji]] sastavljen [[1983]]. godine kaže{{Izvor}} da se u buduće mora dokazati jedno čudo da bi se založilo za beatifikaciju neke osobe, mada to pravilo ne vrijedi za one koji su umrli kao mučenici, jer je njihova svetost već dokazana pošto su umrli zbog mržnje prema katoličkoj religiji (''odium fidei'').
 
[[Kalendar svetaca|Svetački dani]] za blažene nisu jednaki, već se slave samo u regijama gdje je blaženik poštovan. Na primjer, hrvatski katolici [[25. oktobar|25. oktobra]] slave kraljicu [[Katarina Kosača|Katarinu Kosaču]], koju drugi katolici ne slave. Također, osoba iz jedne zemlje može biti slavljena u sasvim drugoj zemlji. Na primjer, [[Ivan Duns Škot]] slavi se u [[Köln]]u, [[Njemačka]], te kod [[franjevci|franjevaca]] širom svijeta.
 
== Beatifikacija koju provodi papa ==
[[Ivan Pavao II]] promijenio je stari katolički način beatifikacije. Do oktobra [[2004]]. godine beatificirao je 1340 ljudi{{Izvor}}, više od ijednog pape. Nasljednik Ivana Pavla II, [[papa Benedikt XVI]], ukinuo je običaj da se proces beatifikacije odvija u [[Vatikan]]u, te odredio da se proces može održati u mjestu gdje je osoba živjela, a proces vodi [[kardinal]] te države.
 
== Potvrda kulta ==
'''Potvrda kulta''' je drugačija procedura, gdje Crkva odobrava [[kult]] lokalne osobe, ssa dokazom da je ta osoba vrijedna slavlja. Tu potvrdu daje kršćanski narod i nije slična proceduri kanonizacije ili beatifikacije, ali osoba koja se slavi može nositi titulu "blaženi".[http://www.catholic-forum.com/saints/define81.htm]
 
== Reference ==
Red 22:
{{Commonscat|Beatified people}}
 
[[Kategorija:Katoličanstvo| B]]
 
[[ar:تطويب]]