Razlika između verzija stranice "Tragedija"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 46.99.34.69 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EmausBot |
|||
Red 7:
U razvoju dramske književnosti tragedija je izgubila obredni smisao, uloga hora s vremenom je manja ili je hor potpuno napušten, kompozicija je postala slobodnija, a isključivo mitsku tematiku zamjenjuje historijska tematika ili tematika aktuelnih društvenih sukoba. Ostaju, međutim, ipak neke karakteristike na osnovu kojih se može govoriti o tragediji kao posebnoj dramskoj vrsti u svim književnim razdobljima.
==
Opće karakteristike tragedije: ''tragički junak'', ''tragička krivica'', ''tragički završetak'', katarza i ''uzvišen stil''.
Red 15:
*''Uzvišenim stilom'', pak, naziva se takav izbor jezičkih sredstava izraza u kojem prevladavaju elementi svečanog, dostojanstvenog govora.
Aristotel, prvi teoretičar tragedije, smatrao je da tragedija treba izazivati strah i sažaljenje te tako pročistiti osjećaje gledalaca. To pročišćenje zove on ''katarzom'' (od grč. ''katharsis'', prema ''kathairo'', čistim). Na osnovu Aristotelovog mišljenja o katarzi razvile su se kasnije mnoge teorije o katarktičkom djelovanju tragedije ili drame u cjelini, pa i takve teorije koje svrhu cjelokupne književnosti tumače u smislu pročišćenja odnosno oplemenjivanja osjećanosti.
== Vanjski linkovi ==
*http://www.bbc.co.uk/programmes/p005464v
| |||