|
Voće je bogat izvor [[vitamini|vitamina]], mada u poređenju sa povrćem, voće sadrži manje [[vitamini|vitamina]]. Od vitamina voće sadrži najviše vitamina C i karotina. Njihova količina zavisi od vrste voća, sorte kao i niza drugih činilaca. Vitamin C nije podjednako raspoređen u cijelom plodu. Najviše ga ima u pokožici i ispod nje. Drugi vitamin po važnosti i količini je karotin. Najviše ga sadrže: [[kajsija]], [[ananas]], [[suha šljiva]], [[breskva]], [[lubenica]] itd. U manjim količinama voće sadrži i druge vitamine: K, E, vitamine B grupe.
=== Hemijski sastav voća ===
Maseni udio vode, u kojoj je otopljena većina voćnih sastojaka iznosi 70 do 90%. Voda u voću ima važnu fiziološku ulogu, jer aktivira lučenje u želucu i crijevima te povoljno djeluje na bubrege i kožu. Svi sastojci voća, osim vode, čine njegovu suhu tvar, a mogu biti topljivi i netopljivi u voćnom soku. Topljivi voćni sastojci su: šećer, kiseline, neke obojene tvari te dio mineralnih i pektinskih tvari. Netopljive sastojke čini celuloza, škrob te dio pektinskih i mineralnih tvari. Važnost voća je i u tome što obiluje vitaminima. Osobito ima mnogo vitamina C ružin šipak, limun, naranča, kivi, jagoda, kupina itd.), provitamina A (ružin šipak, ananas, marelica, breskva itd.) i vitamina B-kompleksa (banana, jabuka, šljiva, jagoda itd.). najviše vitamina nalazi se ispod kore voća tako da se guljanjem sirovog voća gubi dosta vitamina. Osim vitamina, vrlo važan sastojak voća su i voćne kiseline - limunska, jabučna, vinska i dr. One daju svježem voću ugodan kiselkast okus. U voću ih ima 3 do 4%. Mineralnih tvari, kao soli kalcija, kalija, fosfora, natrija, željeza i dr., u voću ima približno 1%. Enzimi u voću imaju ulogu organskih katalizatora u biokemijskim procesima. Oni su uzročnici promjena boje i mirisa pojedinih vrsta voća.
=== Vrste voća ===
Voće se razlikuje prema vremenu sazrijevanja, stupnju sazrijevanja, namjeni i prema podrijetlu proizvodnje.
- Prema vremenu sazrijevanja razlikuje se rano ili proljetno voće, ljetno voće i kasno ili jesensko voće.
- Prema stupnju sazrijevanja voće može biti zrelo za branje, zrelo za jelo i voće zrelo za preradu.
- Prema stanju u kojem je voće dopremljeno na tržište, razlikuje se svježe voće, sušeno voće, prerađevine od voća i duboko zamrznuto voće.
- Prema namjeni voće može biti stolno i voće za preradu.
- Prema podrijetlu proizvodnje razlikuju se kontinentalno voće , koje uspijeva na području kontinentalne i umjerene klime i južno voće koje uspijeva na području sredozemne i sutropske klime. Voće iz tropskih krajeva naziva se još i egzotično voće (mango, papaja...)
Kontinentalno voće [uredi]
U kontinentalno voće ubrajaju se:
- jabučasto voće ([[jabuke]],[[kruška]],[[dunja]],[[mušmule]])
- koštunjičavo voće ([[šljive]],[[višnje]],[[trešnje]], [[breskve]], [[marelice]]...)
- jagodasto voće (vrtne i šumske [[jagode]], [[kupine]], [[maline]], [[dud]])
- bobičasto voće ([[grožđe]], [[ribiz]], [[ogrozd]], [[borovnice]], [[brusnice]], [[ružin šipak]])
- jezgrasto voće ([[orah]], [[lješnjak]], [[badem]], [[kesten]], [[mak]], [[kikiriki]])
- dinje i lubenice
Južno voće [uredi]
U južno voće ubrajaju se:
- agrumi (limun, naranča, mandarina, grejp, smokva, rogač, šipak, kaki, žižula, oskoruša, planika, pinjol, kivi)
- voće s područja sutropske klime ananas, banana, datulja, kokosov orah, avokado, pistacija, kiwano)
== Također pogledajte ==
|
