Verzija na dan 26 maj 2012 u 14:42 uredi EdinBot (razgovor \| doprinosi) Botovi, Urednici, Administratori 385.142 edits m Bot: Ubacivanje commonscat šablona ← Starija izmjena		Verzija na dan 16 novembar 2012 u 18:46 uredi poništi IvanOS (razgovor \| doprinosi) 1.157 edits No edit summary Novija izmjena →
Red 1: '''Ante Gotovina''' (Pašman kod [[Zadar\|Zadra]], [[1955]].), penzionisani hrvatski general ~~i optuženik za navodne ratne zločine~~. == Biografija == Ante Gotovina jedan je od istaknutih učestnika rata u [[Domovinski rat\|Hrvatskoj]] i [[Rat u BiH\|Bosni i Hercegovini]] od [[1991]]. do [[1995]]. Podaci o Gotovini su skromni, dobrim dijelom zasnovani na romansiranoj biografiji "Ratnik" autora bivšeg glavnog urednika "[[Vjesnik\|Vjesnika]]", publiciste Nenada Ivankovića, za koju ne postoje kriteriji po kojim bi se moglo odrediti šta je istina, a šta fikcija. No, najvjerovatnije su sljedeće činjenice: Ante Gotovina, sin [[Dalmacija\|dalmatinskog]] ribara, u adolescentskoj je dobi, željan avantura, pobjegao iz rodnog mjesta i prije doba punoljetnosti prijavio se u francusku [[Legija stranaca\|Legiju stranaca]]. Tamo je proveo više godina, i nakon obuke učestvovao je u vojnim operacijama u [[Čad]]u i drugim mjestima [[Afrika\|Afrike]] i [[Azija\|Azije]] gdje još postoje francuski neokolonijalni interesi. Nakon otpuštanja u podoficirskom činu narednika, Gotovina je, vjerovatno, djelovao kao vojni instruktor i agent za vezu u zemljama [[Latinska Amerika\|Latinske Amerike]], najkasnije u [[Paragvaj]]u, skoro sigurno s prešutnim odobrenjem francuskih vlasti. Pripovijesti o njegovu navodnom glamuroznom životu u pariškom mondenskom društvu ([[Serge Gainsborough]], Romain Gary...) nemoguće je provjeriti. Gotovinin otac Milan bio je [[Dalmacija\|dalmatinski]] ribar. Gotovinina majka Ana izgubila je život 4. ožujka 1959., štiteći djecu od eksplozije mine kojom se u blizini kuće lomio kamen. Obitelj se iz Pašmana preselila u [[Pakoštane]], a brigu o djeci preuzela je teta Marija Miočev.<ref name=vojska> http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/g/gotovina/ante/</ref> Sa 17 godina postao pripadnik [[Legija stranaca\|Legije stranaca]]. Služio je u 2. padobranskoj pukovniji.<ref name=vojska></ref> Sudjelovao je u vojnim operacijama u [[Čad\|Čadu]], a u [[Gvatemala\|Gvatemali]] je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Djelovao je i u drugim državama Južne Amerike. Nakon petogodišnjeg staža u francuskoj vojsci stekao francusko državljanstvo. == Uloga u ratu u Hrvatskoj == Stupivši u kontakt s hrvatskim iseljenicima u [[Argentina\|Argentini]], Gotovina (koji je u međuvremenu izgubio svaki kontakt s [[domovina\|domovinom]]) doznaje za proglašenje hrvatske samostalnosti te se vraća u Hrvatsku u junu [[1991]]., odmah stupivši u [[Zbor Narodne Garde]]. Učestvuje u teškim borbama u Zapadnoj Slavoniji i gradovima ([[Novska]], [[Nova Gradiška]]) u sastavu 1. gardijske brigade, prvo kao borac, a zatim kao zapovjednik. Nakon ranjavanja i oporavka, od [[1992]]. do [[1996]]. vrši dužnost zapovjednika Zbornog područja [[Split]], a nakon toga je glavni inspektor odbrane. Brzo je vojno napredovao, te je u činu general-bojnika bio jednim (uz [[Janko Bobetko\|Janka Bobetka]] i [[Ante Roso\|Antu Rosu]]) od glavnih zapovjednika u [[Operacija Maslenica\|Operaciji Maslenica]], a kao general-pukovnik organizira i vodi više ključnih vojnih operacija: odbranu [[Livno\|Livna]] i [[Tomislavgrad]]a od jedinica [[Ratko Mladić\|Mladićeve]] [[Vojska Republike Srpske\|Vojske RS]], dugotrajni puzeći rat u kojem je tokom desetak mjeseci slomljena srpska odbrana u [[Livanjsko polje\|Livanjskom polju]], obroncima [[Dinara\|Dinare]] i [[Šator]] planine, osvajanje [[Glamoč]]a i [[Bosansko Grahovo\|Bosanskog Grahova]], te opkoljavanje [[Knin]]a što je stvorilo preduslove za brzo i uspješno izvršenje [[Operacija Oluja\|Operacije Oluja]]. Nakon toga, Gotovina je u drugoj polovini [[1995]]. glavni zapovjednik združenih snaga [[HV]] i [[HVO]] u [[Operacija Maestral\|Operaciji Maestral]], kada je potpuno razbijena vojska [[Bosanski Srbi\|bosanskih Srba]], a hrvatske snage su zajedno sa [[Armija RBiH\|Armijom Republike Bosne i Hercegovine]] došle na udaljenost 23 kilometra od [[Banja Luka\|Banja Luke]]. Slom srpske paradržave u Bosni i Hercegovini spriječila je svjetska, uglavnom američka diplomatija. ~~Ante Gotovina je optužen za ubistvo najmanje 150 srpskih civila za vrijeme Operacije Oluja, i genocid nad srpskim stanovništvom.~~ == Međunarodni sud za ratne zločine == Line 12 ⟶ 14: Glasine koje su kolale neko vrijeme pokazale su se istinitim: Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u [[Den Haag\|Haagu]] podigao je u junu [[2001]]. optužnicu protiv Ante Gotovine, optužujući ga za planiranje etničkog čišćenja, ratne zločine, te učestvovanje u zločinačkom pothvatu. Gotovina je odbio primiti optužnicu (koja je dostupna na jednoj od vanjskih linkova), te se od podizanja optužnice do hapšenja 7. decembra 2005. na Kanarskim ostrvima nalazio u bijegu, s nepoznatim prebivalištem. Obje hrvatske vlasti, i koalicijska ([[2000]]-[[2004]]), i HDZ-ovska (2004- ) priznaju legitimitet Haaškog suda i pozivale su Gotovinu da se preda. Hrvatska javnost, međutim, o tome ima nešto drugačiji stav: ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da većina smatra da se Gotovina ne bi trebao predati, te da je optužnica protiv njega samo politička mahinacija. Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na [[Kanarska ostrva\|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja", od augusta do novembra 1995. U prvostupanjskoj presudi, [[2011]]., general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora. Takva je presuda izazvala brojne negativne reakcije u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu.▼ ~~== Hapšenje generala Gotovine ==~~ ▲Ante Gotovina je uhapšen 7. decembra 2005 godine na [[Kanarska ostrva\|Kanarskim ostrvima]] ([[Španija]]) u jednom turističkom hotelu zbog optužbe za ratne zločine počinjene protiv srpskih civila i njihove imovine tokom i nakon operacije "Oluja", od augusta do novembra 1995. [[16. novembar\|16. novembra]] [[2012]]. u konačnoj, drugostupanjskoj je presudi Gotovina oslobođen svih optužbi, jer je utvrđeno da nije kriv. Istog dana Gotovina je, zajedno s [[Mladen Markač\|Mladenom Markačem]] (drugim oslobođenim generalom) pušten iz zatvora, nakon čega su otputovali u Hrvatsku. Pravedna presuda slavila se u mnogim gradovima Hrvatske, a istu večer je u [[Zagreb\|Zagrebu]], na [[Trg bana Jelačića (Zagreb)\|trgu bana Jelačića]] održan doček generalima, na kojem se okupilo više od 100.000 ljudi. == Vanjski linkovi == Line 21 ⟶ 24: [[Kategorija:Hrvatske vojskovođe]] ~~[[Kategorija:Optuženi za ratne zločine\|Gotovina, Ante]]~~ [[ar:أنته غوتوفينا]]

Razlika između verzija stranice "Ante Gotovina"