Razlika između izmjena na stranici "Dimitrije Sergejevski"

Uklonjeno 69 bajtova ,  prije 8 godina
m
nema sažetka izmjene
m
'''Dimitrije Sergejevski''' ( [[Lenjingrad|Sankt Petersburg]] 20. 6. 1886 - 10. 12. 1965 , [[Sarajevo]]) bio je [[Rusija|ruski]] arheolog koji je duže razdoblje svoga života boravio i radio u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
 
==Biografija==
Dimitrije Sergejevski rođen je u Sankt Petersburgu 20. juna 1886. godine. StudijiStudij [[arheologija|arheologije]] i klasične [[Filologija|filologije]] završio je na Univerzitetu u Sankt Petersburgu. Poslije završetka studija on predaje [[latinski jezik]] nau [[Gimnazija|Gimnaziji]] do [[1914]]. godine, kada kad počinje [[Prvi svjetski rat]]. Nakon završetka rata, Sergejevski prelazi u [[Kraljevina SHS|Kraljevinu SHS]], (kasnija [[Kraljevina Jugoslavija]]), gdje također kao srednjoškolski profesor predaje latinski jezik kao srednjoškolski profesor. OnRadio je kao profesor u Sarajevu radio šest6 godina. Za to vrijeme bio je pored toga bioi dobrovoljni suradniksaradnik [[Zemaljski muzej|Zemaljskog muzeja]], a od [[1930]]. godine prelazi na rad u Muzej, kao kustos. U njemu ostaje sve do odlaska u penziju [[1961]]. godine, ne prekidajući svoju karijeru kao naučnik i muzejski radnik.
 
==Naučni rad==
Dimitrije Sergejevski imaoImao je dva vremenska razdoblja u svom naučnom radu. Prvi je onaj između dvadvaju svjetskasvjetskih rataratova, a drugi poslije [[1945]]. godine.
 
==1914-451945.==
Sergejevski uU prvom vremenskom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu [[epigrafija|epigrafsku građu]] i druge kamene spomenike iz rimskog doba. Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je ons u toku vremenavremenom postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog delmatskog[[Dalmati|dalmatskog]] stanovništva, a to su, između ostalog, reljefi [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan|Silvana]] iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u [[Jajce|Jajcu]], te značajnog grobnog spomenika, tzv. cipusa iz [[Breza|Breze]], sas očuvanim imenom princepsa Desitijata[[Dezidijati|Dezidijata]], koje je glasilo F. Valens Varronis f/(ilius). U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima, prvenstveno u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog Muzejamuzeja]] (''GZM'') i [[Spomenik Srpske Akademijeakademije Naukanauka|Spomeniku Srpske Akademijeakademije Naukanauka]] (''Spomenik''), Sergejevski se posebno zanima za uticajutjecaj likovnih shvaćanjashvatanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz [[Zenica|Zenice]] i okolnog područja. Pored ovoga, bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini rijeke [[Drina|Drine]], u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i uticajuutjecaju [[Panonija|Panonije]] na te spomenike.
 
Dimitrije Sergejevski imao je dva vremenska razdoblja u svom naučnom radu. Prvi je onaj između dva svjetska rata, a drugi poslije [[1945]]. godine.
==1914-45.==
Sergejevski u prvom vremenskom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu [[epigrafija|epigrafsku građu]] i druge kamene spomenike iz rimskog doba. Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je on u toku vremena postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog delmatskog stanovništva, a to su između ostalog reljefi [[Dijana|Dijane]] i [[Silvan|Silvana]] iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u [[Jajce|Jajcu]], te značajnog grobnog spomenika tzv. cipusa iz [[Breza|Breze]] sa očuvanim imenom princepsa Desitijata, koje je glasilo F. Valens Varronis f/ilius. U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima prvenstveno u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog Muzeja]] (GZM) i [[Spomenik Srpske Akademije Nauka|Spomeniku Srpske Akademije Nauka]] (Spomenik), Sergejevski se posebno zanima za uticaj likovnih shvaćanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz [[Zenica|Zenice]] i okolnog područja. Pored ovoga bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini rijeke [[Drina|Drine]], u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i uticaju [[Panonija|Panonije]] na te spomenike.
==Od 1945.==
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga je bitno je preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i DolcuDocu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Na žalostNažalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored ovogatoga, naučnonjegov zanimanjenaučni rad nije stalostao na prethodnomnavedenim stvarima, nego je on prešao i na proučavanje rimskih [[cesta]] u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe sas tog područja napisao je i nešto o organizaciji antičkog [[antičko rudarstvo|rudarstva]]. Dao je značajan doprinos proučavanju japodksih[[Japodi|japodskih]] urni, kao i srednjovjekovnih stećaka,; od koganjega potičepotječe osnovna podjela [[oblici stećaka|stećaka]] na ležeće i stojeće.
 
==Značajni radovi==
* "Rimski natpis iz Žitomišljića", ''GZM'', XXXVII, 1925, 87-89.
* "Dijana i Silvan", ''GZM'', XLI, sv. 2, 1929, 95-101.
* "Spätantike Denkmäler aus Zenica", ''GZM'', XLIV, sv. 2, 1932, 35-36 + Tbl. XVII – XXIV.
* "Das Mithräum von Jajce", ''GZM'', XLIX, 1937, 11-18 + Tbl. V.
* "I Rimski spomenici iz Bosne", "II Rimski natpisi iz Bosne", ''Spomenik'', LXXXVIII, 1938, 95-131.
* "Rimski natpisi iz Bosne, UzičkogUžičkog kraja i Sandžaka", ''Spomenik'', XCIII, 1940, 13-160.
* "Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku", ''GZM'', LIII, 1941, 95-100.
* "Japodske urne", ''GZM'', n. s. IV – VIV–V, 1949–1950, 45-93 + Tbl. I – XIIII–XIII.
* Ludmer, Edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952.
* "Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima", ''GZM'', n. s. VIII, 1953, 131-139.
* "Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku", ''GZM'', n. s. A, IX, 1954, 189-210 + Tbl. I – XVI–XV.
* "Rimski miljokaz sa ceste Narona-Salona", ''GZM'', n. s. A, X, 1955, 149-150.
* "Bazilika u Dabravini" (Revizijarevizija), Sarajevo, Zemaljski muzej, 1956, 49 + Tbl. I – XXIII–XXII.
* "Bazilike u Nerezima i Docu", ''GZM'', n. s. A, XIV, 1959, 163-173 + Tbl. I – III–II.
* "Bazilika u Mokrom", ''GZM'', n. s. A, XV – XVIXV–XVI, 1960 – 19611960–1961, 211-228 + Tbl. I – IIII–III.
* "Rimska cesta Narona-Leusinium (prethodna istraživanja), ''GZM'', n. s. A, XVII, 1962, 111-113 + Krt. 1.
* "Rimski rudnici željeza u sjeverzapadnojsjeverozapadnoj Bosni", ''GZM'', n. s. A, XVIII, 1963, 85-102.
* "Borne frontière romaine de Kosijerevo", ''Arhaeologia Iugoslavica'', V, 1964, 93-95.
 
==Literatura==
*Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, tom 1., Sarajevo, 1988, str. 161-162 str.
*Benac A.: "Uz jubilej prof. Dimitrija Sergejevskog", ''GZM'', XI, 1956, str. 7-8 str.
 
==Vanjski linkovi==