Dimitrije Sergejevski

Dimitrije Sergejevski ( Sankt Petersburg 20. 6. 1886. - 10. 12. 1965. Sarajevo) bio je ruski arheolog koji je duže razdoblje svoga života boravio i radio u Bosni i Hercegovini.

Biografija

Dimitrije Sergejevski rođen je u Sankt Petersburgu 20. juna. 1886. godine. Studiji arheologije i klasične filologije završio je na Univerzitetu u Sankt Petersburgu. Poslije završetka studija on predaje latinski jezik na Gimnaziji do 1914. godine, kada počinje Prvi svjetski rat. Nakon završetka rata, Sergejevski prelazi u Kraljevinu SHS, kasnija Kraljevina Jugoslavija gdje također kao srednjoškolski profesor predaje latinski jezik. On je kao profesor u Sarajevu radio šest godina. Za to vrijeme je pored toga bio dobrovoljni suradnik Zemaljskog muzeja, a od 1930. godine prelazi na rad u Muzej, kao kustos. U njemu ostaje sve do odlaska u penziju 1961. godine, ne prekidajući svoju karijeru kao naučnik i muzejski radnik.

Naučni rad

Dimitrije Sergejevski imao je dva vremenska razdoblja u svom naučnom radu. Prvi je onaj između dva svjetska rata, a drugi poslije 1945. godine.

Sergejevski u prvom vremenskom razdoblju vrši istraživanja, obilazeći pojedine krajeve Bosne i Hercegovine. Sakupljao je u prvom redu epigrafsku građu i druge kamene spomenike iz rimskog doba. Usput je registrirao i opisivao pojedine arheološke lokalitete. Tako je on u toku vremena postao izvrstan poznavalac epigrafske građe i antičke topografije. Otkrio je brojne spomenike autohtonog delmatskog stanovništva, a to su između ostalog reljefi Dijane i Silvana iz Opačića i Suhača, hrama Mitre u Jajcu, te značajnog grobnog spomenika tzv. cipusa iz Breze sa očuvanim imenom princepsa Desitijata, koje je glasilo F. Valens Varronis f/ilius. U nizu objavljenih radova o epigrafskim spomenicima prvenstveno u Glasniku Zemaljskog Muzeja (GZM) i Spomeniku Srpske Akademije Nauka (Spomenik), Sergejevski se posebno zanima za uticaj likovnih shvaćanja i običaja autohtonog stanovništva na ikonografiju rimskih spomenika iz Zenice i okolnog područja. Pored ovoga bitan je njegov rad na nadgrobnim spomenicima u blizini rijeke Drine, u kojem iznosi prva zapažanja o njihovim tipovima i uticaju Panonije na te spomenike.

Poslije Drugog svjetskog rata naučni rad Sergejevskog također je zavidan, a ističe se nizom priloga. Od svega toga je bitno preusmjerenje na proučavanje starokršćanske arheologije. Tako je objavio rezultate nekoliko arheoloških iskopavanja kasnoantičkih bazilika, poput one u Klobuku, Mokrom, Nerezima i Dolcu, kao i dva reviziona priloga o Dabravini i Brezi. Na žalost, ova proučavanja nije uspio dovršiti jednim sintetičkim djelom, kako je to on sam najavljivao. Pored ovoga naučno zanimanje nije stalo na prethodnom, nego je on prešao na proučavanje rimskih cesta u sjevernoj Bosni, a na temelju epigrafske građe sa tog područja napisao je i nešto o organizaciji rudarstva. Dao je značajan doprinos proučavanju japodksih urni, kao i srednjovjekovnih stećaka, od koga potiče osnovna podjela stećaka na ležeće i stojeće.

Značajni radovi

• Rimski natpis iz Žitomišljića, GZM, XXXVII, 1925, 87-89.
• Dijana i Silvan, GZM, XLI, sv. 2, 1929, 95-101.
• Spätantike Denkmäler aus Zenica, GZM, XLIV, sv. 2, 1932, 35-36 + Tbl. XVII – XXIV.
• Das Mithräum von Jajce, GZM, XLIX, 1937, 11-18 + Tbl. V.
• I Rimski spomenici iz Bosne, II Rimski natpisi iz Bosne, Spomenik, LXXXVIII, 1938, 95-131.
• Rimski natpisi iz Bosne, Uzičkog kraja i Sandžaka, Spomenik, XCIII, 1940, 13-160.
• Srednjovjekovna groblja u Stuparima i Rastiku, GZM, LIII, 1941, 95-100.
• Japodske urne, GZM n. s. IV – V, 1949–1950, 45-93 + Tbl. I – XIII.
• Ludmer, Edicija: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej, Sarajevo, 1952.
• Slike pokojnika na našim srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, GZM n. s. VIII, 1953, 131-139.
• Staro-hrišćanska bazilika u Klobuku, GZM n. s. A, IX, 1954, 189-210 + Tbl. I – XV.
• Rimski miljokaz sa ceste Narona – Salona, GZM n. s. A, X, 1955, 149-150.
• Bazilika u Dabravini (Revizija), Sarajevo, Zemaljski muzej, 1956, 49 + Tbl. I – XXII.
• Bazilike u Nerezima i Docu, GZM n. s. A, XIV, 1959, 163-173 + Tbl. I – II.
• Bazilika u Mokrom, GZM n. s. A, XV – XVI, 1960 – 1961, 211-228 + Tbl. I – III.
• Rimska cesta Narona – Leusinium (prethodna istraživanja), GZM n. s. A, XVII, 1962, 111-113 + Krt. 1.
• Rimski rudnici željeza u sjeverzapadnoj Bosni, GZM n. s. A, XVIII, 1963, 85-102.
• Borne frontière romaine de Kosijerevo, Arhaeologia Iugoslavica, V, 1964, 93-95.