Razlika između verzija stranice "Gradac (srednjovjekovno naselje)"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: Vjerovatno se prvi put Gradac spominje 1352. godine u pismu bana kralj Bosne|Stjepana II Kotromanića, jer se sigurnošću ne može tvrditi da je tu nave...
 
No edit summary
Red 1:
 
Vjerovatno se prvi put Gradac spominje 1352. godine u pismu bana [[Stjepan II Kotromanić| kralj Bosne|Stjepana II Kotromanića]], jer se sigurnošću ne može tvrditi da je tu navedeni GradecjGradec istovjetan Gradcu kod Hadžića. Radi se o dosta raširenom toponimu na južnoslavenskom području. Ako se u kojem slučaju radi o istom naselju, onda on nije iščezlo do kraja srednjeg vijeka. Navodi se u tursko-osmanskim popisima džizije, koji su izdati 1488/89. i 1490/91. godine. U starijem popisu pod stavkom 23 upisana su naselja pod Sarajevom: ''Popoviça ve Gradişde'', ''Lasva ve Milne'', a u napomeni ''Visoko ma'a Lepeniça ve Dubrovnik ve Graç'', dok se u mlađem popisu navode : ''Boboviçe'', ''Gradişte'', ''Laşva et Milena'', odnosno ''Visoko'', ''Lipniçe'', ''Dubrovnik'', ''Graç'', kao naselja koja pripadaju Sarajevu (Saray ovasi). Kao što se vidi, Gradište i Gradac (Graç) su dva različita naselja. Gradac se nalazi zajedno sa Visokim, Lepenicom i Dubrovnikom što ojačava hipotezu prema kojoj je Gradac na mjestu Hadžića. Već je od ranije postojalo ilirsko naselje. U blizini ovog srednjovjekovnog naselja imamoImamo i [[nekropole stećaka, stećci|nekropolu stećaka kod Gradca]] . Od utvrde koja se vidi sa magistralnog puta M-17, sjeverno i sjevero-istočno od nje nalazi se Varda stijena. Riječ varda je nastalo iz srednjovjekovnog latinskog, zapravo talijanskog, gvardia i ovdje se udomaćilo posrednim putem preko obližnjeg primorja, prvenstveno preko Dubrovnika, ali i od domaćeg, preostalog romanizovanog stanovništva. Ako ovaj podatak uzmemo u obzir, ovdje se radilo o kombinaciji trga (trgovištutrgovišta) i vojno-strateškog utvrđenja, jer se u pismu bana Stjepana II Kotromanića navode trgovi, a tojedan jeod izmeđunjih ostalogje Gradec (Gradac), ate ovdjepored toga imamo djelimično sačuvanu utvrdu i toponim Varda.
 
== Literatura ==
* '''Ћирковић''', Сима: ''Писмо бана Стјепана ИИII Котроманића кнезу и општини дубровачкој о дугу дубровачких трговаца'', Грађа о прошлости Босне, књ. 1, АНУРС, Бања Лука, 2008, 23-35 стр.
* '''Kovačević-Kojić''', Desanka: Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Veslin Masleša, Sarajevo, 1978.
* '''Mazalić''', Đoko: Gradac kod Hadžića, Glasnik zemaljskog Muzeja, LIV, Sarajevo, 1942, 193-206 str.
* '''Mazalić''', Đoko: Novi podaci o Gradcu kod Hadžića, Naše starine, XIII, Sarajevo, 1972, 79-84 str.
* '''Стојановић''', Љубомир: Старе српске повеље и писма, I-1, Српска школска књига-Филозофски факултет Београд, приредио Раде Михаљчић, Београд, 2006.