Razlika između verzija stranice "John William Strutt Rayleigh"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot dodaje: pms:John William Strutt |
No edit summary |
||
Red 21:
Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] [[1904]]. godine.
ajpoznatiji je po tome što je zajedno sa Williamom Ramsayem otkrio [[hemijski element]] [[argon]], za šta je dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1904. Poznat je i po [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovom raspršenju]], koje objašnjava zašto je [[nebo]] [[Plava|plave boje]].
Kao dječak bio je slabašan i krhkog zdravlja. Studirao je [[matematika|matematiku]] na [[Univerzitet Cambridge|Univerzitetu Cambridge]] od 1861. Oženio se sa Evelyn Balfour 1871. i imali su tri dječaka. Bio je drugi [[profesor]] [[fizika|fizike]] na Univerzitetu Cambridge, nakon [[James Clerk Maxwell|Jamesa Maxwella]], a držao je katedru od 1879. do 1884. 1883. je objasnio dinamičko jedrenje, koje je primijetio kod [[more|morskih]] [[Ptice|ptica]]. Od 1887. do 1905. bio je profesor prirodne filozofije. <ref> "Lord Rayleigh: The Nobel Prize in Physics 1904" [http://nobelprize.org/nobel_prizes/physics/laureates/1904/strutt-bio.html], publisher=The Nobel Foundation, 2010.</ref>.
==Doprinosi nauci==
{{Prijevod}}
*[[Rayleighovo raspršenje]]: elastično raspršenje [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnoga zračenja]] na česticama puno manjima od [[valna duljina|valne duljine]] [[svjetlost]]i. Rayleighovo je raspršenje [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] razlog [[plava|plave boje]] [[nebo|neba]].
*'''Rayleighijev kriterij za rezoluciju''' ([[litografija]]): kriterij razlučivanja dvaju izvora svjetlosti iz [[ogib]]ne slike; izvore je moguće razlučiti ako centralni maksimum ogibne slike jednoga izvora pada u prvi minimum ogibne slike drugoga izvora. Primjenjuje se za preparate koji sami svijetle, npr. u [[astronomija|astronomskim]] [[teleskop]]ima, jer [[Zvijezda|zvijezde]] svijetle, te u [[mikroskop]]iji za [[Fluorescencija|fluorescentne]] preparate. Zato je najzgodniji model ogiba na okrugloj pukotini, jer se leća objektiva može predstaviti kao okrugla pukotina. Zrake koje izlaze iz točkastog izvora okreću se na pukotini te na zastoru stvaraju [[Ogib|difrakcijsku]] sliku. Maksimumi su predstavljeni koncentričnim [[kružnica]]ma, a najveći intanzitet ima nulti maksimum. Prvi minimum je udaljen za 1,22 l/D (l - valna duljina upadne svjetlosti, D - promjer pukotine ([[Leća (optika)|leće]])).
*'''Rayleighova razdioba''': kod dubokog iščezavanja [[Radio talasi|radio signala]], kada su uvjeti nepovoljni i na prijemnu [[Antena|antenu]] zbog višestrukih refleksija dolazi više zraka približno iste [[Amplituda|amplitude]], a slučajne faze ([[Urbanizacija|urbana sredina]]).
*'''Rayleigh-Jeansov zakon zračenja''': opisuje ovisnost intenziteta [[elektromagnetno zračenje|elektromagnetnoga zračenja]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] o [[valna duljina|valnoj duljini]] [[Toplinsko zračenje|zračenja]], na određenoj [[temperatura|temperaturi]], u okviru klasične elektrodinamike.
*'''Rayleighov broj r''': kada je r < ili = 1, [[fluid]] prenosi toplinu vođenjem ([[Kondukcija topline|kondukcija]]), dok za r > 1 fluid prenosi toplinu strujanjem ([[konvekcija]]), tj. počinje kruženje.
*'''Rayleigh – Ritzova metoda''' se temelji na traženju minimuma totalnog potencijala sustava, pri čemu se pomaci sustava ([[konstrukcije]]), koji moraju zadovoljiti zadane rubne uvjete, pretpostavljaju u obliku redova sastavljenih od umnožaka [[Funkcija (matematika)|funkcija]], najčešće [[Algebra|algebarskih]] ili [[Trigonometrija|trigonometrijskih]], i nepoznatih parametara koji se određuju iz uvjeta o minimumu ukupnog potencijala sustava. Koristi se za [[beton]]ske konstrukcije, ukoliko je omjer stranica pravokutne ploče veći od 2, tada ploču zamjenjujemo grednim nosačem u smjeru kraćeg raspona, pretpostavljajući kako se opterećenje prenosi u smjeru kraćeg raspona.
*'''Rayleigh–Taylorova nestabilnost''': kod Rayleigh–Taylorove nestabilnosti, udaljenost penetracije mjehurića teškog [[fluid]]a u laki fluid je funkcija od ubrzanja na vremenskoj skali: Agt<sup>2</sup> (gdje je ''g'' [[Gravitacija|gravitaciono]] ubrzanja, a ''t'' je [[Vrijeme (fizika)|vrijeme]]).
*'''Rayleighovi površinski talasi''': oni su primjer istodobne pojave longitudinalnih i transverzalnih [[talas]]va, a mogu se naći i u krutinama. Ovdje je također karakteristično da čestice opisuju eliptične putanje, međutim čestice na površini se kreću u jednom smjeru dok se čestice na dubini od 1/5 valne duljine kreću u drugom, u smjeru obrunutom od smjera širenja [[Seizmički talas|seimičkog talasa]].
*Prvi naučnik koji je proučavao [[kavitacija|kavitaciju]]
{{stub-nobel}}
{{Commonscat|John William Strutt, 3rd Baron Rayleigh}}
| |||