Razlika između verzija stranice "Hipoteza"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 37.60.129.110 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao MerlIwBot |
|||
Red 2:
== Upotreba ==
Ranije, pojam hipoteze odnosio se na pametnu ideju ili na pojednostavljeni [[matematika|matematički]] prikaz kompliciranih kalkulacija, kada se upotrebljavao ovako, termin nije nužno imao neko specifično značenje, kardinal Bellarmine dao je slavni primjer starom značenju riječi u upozorenju upućenom [[Galileo Galilej|Galileu]] u 17. vijeku: da ne mora tretirati kretanje [[Zemlja (planeta)|Zemlje]] kao stvarnost, nego kao samo hipotezu.
Danas se pojam hipoteze odnosi na pretpostavku, ideju čiju valjanost treba tek provjeriti. Kako bi bila provjerena, specifičnost hipoteze mora biti definirana specifičnim terminima. Hipoteza zahtijeva rad istraživača kako bi je potvrdio ili odbacio. Potvrđena hipoteza može postati dio teorije ili ponekad može sama postati teorija. Uobičajeno, naučne hipoteze imaju oblik matematičkog modela. Katkada mogu biti oblikovane kao egzistencijalne izjave.
Svaka korisna hipoteza omogućit će predviđanje logičnim razmišljanjem, uključujući [[Dedukcija|deduktivne]] metode. Može predvidjeti ishod eksperimenta u laboratorijskom okruženju ili promatranjem pojave u prirodi. Predviđanje također može biti statističko i govoriti samo o vjerovatnoći. Karl Popper ([[Austrija|austrijski]] i [[UK|britanski]] filozof, profesor na London School of Economics i jedan od najuticajnijih filozofa nauke u [[20. vijek|dvadesetom vijeku]]) smatrao je da se za hipotezu mora pretpostaviti da može biti pogrešna, i da se prijedlog ili teorija ne može zvati znanstvenom ako ne priznaje mogućnost da se pokaže pogrešnom. Ovim dodatnim kriterijem, mora biti bar u principu moguće napraviti obzervaciju koja bi pokazala da je prijedlog pogrešan, čak i ako se ta [[opservacija]] nikada ne izvede. To može puno pojednostaviti proces testiranja kako bi se odredilo ima li hipoteza slučajeve u kojima je pogrešna.
Vrlo je važno da je ishod za vrijeme trajanja istraživanja nepoznat ili s razlogom pod stalnim istraživanjem. Samo u ovom slučaju eksperiment, testiranje ili studija potencijalno povećava vjerovatnoću da je hipoteza istinita. Ako je ishod već poznat zove se posljedica i već je trebala biti razmotrena pri formuliranju hipoteze. Ako predviđanja nisu dostupna promatranju ili iskustvu, hipoteza još nije korisna i mora čekati druge koji kasnije mogu omogućiti promatranje. Na primjer, nova tehnologija ili teorija može omogućiti potrebne eksperimente.
== Vrste hipoteze ==
| |||