Male popravke
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot dodaje: diq:İtalyanki |
Male popravke |
||
Red 17:
}}
'''Italijanski''' ('''talijanski''')<ref>Halilović, Senahid. ''Pravopis bosanskoga jezika'', Kulturno društvo Bošnjaka „Preporod“, Sarajevo, 1996., str. 13., 108. i 271.</ref> '''jezik''' (italijanski: ''italiano'' ili ''lingua italiana'') je [[Romanski jezici|romanski jezik
Italijanski je službeni jezik u [[Italija|Italiji]] i [[San Marino|San Marinu]], te u [[Švicarska|švicarskim]] kantonima [[Ticino]] i [[Graubünden|Grigioni]]. Italijanski je uz [[latinski]] drugi službeni jezik u [[Vatikan]]u, uz [[slovenski]] je služben i u [[Slovenija|slovenskim]] primorskim općinama [[Koper]], [[Izola]] i [[Piran]], te se uz [[hrvatski]] koristi i u [[Istra|Istri]] gdje živi italijanska manjina. Dosta je raširen i među potomcima iseljenika u [[Luksemburg]]u, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u i [[Australija|Australiji]]. Također je široko razumljiv i podučavan na [[Malta|Malti]], gdje je bio jedan od službenih jezika do [[1934]]. kad ga je zamijenio [[engleski jezik|engleski]]. Mnogo manje se govori u bivšim [[Afrika|afričkim]] kolonijama [[Italija|Italije]], kao što su [[Somalija]], [[Libija]] i [[Eritreja]].
Italijanski je peti po redu [[jezik]] na svijetu koji se uči u školama (poslije [[engleski|engleskog]], [[francuski|francuskog]], [[španski|španskog]] i [[njemački|njemačkog]]).
Red 26:
Italijanska abeceda ima 21 slovo. U usporedbi sa bosanskim, nedostaju j, k, č, š , ž, a dodano je slovo q. Kao u [[bosanski|bosanskom]], samoglasnici su a e i o u, a ostalo su suglasnici.
Neki italijanski glasovi se zapisuju drugačije nego kod nas, npr:
* đ = gi
* dz = z
Red 68:
|ću - đu
|}
Italijansko slovo '''z''' se čita slično našem ''c'', s
Italijansko slovo '''s''' se čita ''s'' u svim oblicima, osim između dva samoglasnika, kada se čita ''z'' (''rosa'' čitaj ''roza'').
Red 92:
|šu
|}
Slovo '''q''' stoji uvijek ispred ''u'' i samoglasnikom.
== Naglasak ==
Red 100:
== Član ==
Član (''articolo'') je promjenjiva vrsta riječi koja stoji uz imenicu i prati njen rod i broj, i koja ne postoji u bosanskom jeziku. Član može biti određeni ili neodređeni. Određeni član (''il" za muški rod) i ( "la'' za ženski rod) obično prevodimo sa ''taj-to'', a neodređeni (''un, una'') sa ''neki-neka''. Primjer: ''il cavallo'' znači ''taj konj'' ili ''konj'', o kojem govorimo; ''un cavallo'' je ''neki konj'' ili ''konj'', o kojem nemamo podataka. Osim muškog člana "il" postoji još i član "lo" koji je stavlja ispred svih riječi muškog roda koje počinje sa slovom "s" iza kojeg slijedi suglasnik (primjer "lo scolaro" - učenik) i sa slovom "z" ("lo zaino" - ruksak).▼
▲Član može biti određeni ili neodređeni. Određeni član (''il" za muški rod) i ( "la'' za ženski rod) obično prevodimo sa ''taj-to'', a neodređeni (''un, una'') sa ''neki-neka''. Primjer: ''il cavallo'' znači ''taj konj'' ili ''konj'', o kojem govorimo; ''un cavallo'' je ''neki konj'' ili ''konj'', o kojem nemamo podataka. Osim muškog člana "il" postoji još i član "lo" koji je stavlja ispred svih riječi muškog roda koje počinje sa slovom "s" iza kojeg slijedi suglasnik (primjer "lo scolaro" - učenik) i sa slovom "z" ("lo zaino" - ruksak).
== Reference ==
|