Verzija na dan 22 august 2012 u 15:39 uredi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits Odbijene zadnje 2 izmjene teksta (od strane 195.254.169.94) i vraćena revizija 1287801 od Palapa ← Starija izmjena		Verzija na dan 3 septembar 2012 u 12:47 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 1: ~~{{dodaj infokutiju\|Taksokvir}}~~{{Preuređivanje}} [[Datoteka:Vanilla planifolia 1.jpg\|mini\|''Vanilla planifolia'']] Razne tropske američke loze (nalik na lozu, čokot) iz roda Vanilija iz ~~familije~~porodice orhideja, posebno ''V. planifolia'', uzgajana zbog svojih uskih dugačkih mahuna, iz kojih se dobija materija ukusa vanilije, izvorno iz [[Meksiko\|Meksika]]. Etimološki, riječ vanila nastaje iz [[Španski jezik\|španske]] riječi "vainilla", što znači "mala mahuna". Originalno, uzgajali su je srednjoamerički narodi, a španskom osvajaču [[Hernán Cortés]]-u je pripisano da je upoznao [[Evropa\|Evropu]], kako sa vanilom, tako i sa [[Čokolada\|čokoladom]], u 1520tim. Pokušaji da se vanila uzgoji van Meksika i Centralne Amerike su bili neuspješni, zbog simbiotičke povezanosti čokota tlilxochitl, koji proizvodi vanilinu orhideju, sa lokalnim vrstama Melipona pčele; tako je bilo do 1837. kada je belgijski botaničar Charles François Antoine Morren otkrio ovu činjenicu, i započeo metodu vještačkog oprašivanja biljke. Red 9: Metoda je bila finacijski neuspješna, i kao takva, napuštena. U 1841., 12-godišnji francuski rob, Edmond Albius, koji je živio u Île Bourbon, otkrio je da se biljka može oprašivati ručno. Trenutno postoje tri glavna kultivara vanile, na svjetskom nivou, i svi potiču od vrsta nađenih u Srednjoj Americi, uključujući dijelove današnjeg Meksika. Pojedine vrste rastu na [[Madagaskar]]u, [[Réunion-]]u i drugim tropskim područjima Indijskog okeana. Glavnina vanile je vrste V. planifolia , koja je poznata kao "Madagascar-Bourbon" vanila, koja se proizvodi u malom području Madagaskara, i u [[Indonezija\|Indoneziji]]. Vanila je nakon [[šafran]]a, drugi najskuplji začin, zbog toga što zahtijeva puno rada, pri uzoju vanila sjemenki. I pored skupoće, veoma je cijenjena zbog svog okusa. Pisac Frederic Rosengarten, Jr. opisuje u svojoj "Knjizi začina", vanilu kao "čistu, mirisnu i nježnu", dok njenu složenu cvjetnu aromu opisuje kao "čudesni buke". Vanila se široko koristi u proizvodnji hrane, proizvodnji [[parfem]]a i aromaterapiji. Red 20: ==Ostalo== Ekstrakt arome, ukusa, vanilije, spremljen od sušenih mahuna ove biljke, ili proizveden sintetički. Sa ukusom vanilije, vanilin puding. U engleskom jeziku se za nešto kaže da je "vanila", ako je bez ukrasa, osnovno i obično. Zastarjeli Španski: vainilla, deminutiv od vaina, korice mača (zbog oblika mahune).

Razlika između verzija stranice "Vanilija"