Razlika između verzija stranice "Oružje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Historija: kad će se već prevoditi
Red 9:
 
[[Datoteka:Tower of London interior.jpg|250p|mini|desno|Srednjovijekovni [[Kina|kineski]] [[top]] izložen u [[Londonski toranj|Londonskom tornju]]]]
=== Kameno doba ===
The weapon is any tool or object that is used to increase the destructive range or power of a human. From the earliest traces of mankind up to the modern civilization, weapons have been a facet of human development. Weapons development has accelerated along with other areas of technology in more modern times. In ancient times, from the dawn of humanity through the Classical civilizations of [[Classical Greece|Greece]], [[Persia]] and [[Roman Empire|Rome]], weapons were primarily extensions of an individual's strength, essentially making up for the human body's lack of natural weapons such as claws. These weapons allowed the bearer to be substantially more lethal than a similar human without such a weapon.
 
Prvo oružje koje je čovjek koristio bila je [[drvo|drvena]] [[toljaga]]. Toljaga ima niz mana, mali domet, malu probojnost. Napredak je postignut izumom [[koplje|koplja]] - povećan je domet, toljage sa kamenom na vrhu - povećana je probojnost. Još veći napredak je izum oštrice - [[nož]], koplje s kamenim vrhom, [[sjekira]] umjesto kamene toljage. Najveći domet oružja kamenog doba su [[luk i strijela]] i [[praćka]] (u većoj izvedbi - [[katapult]]).
The [[Medieval]] period, including the [[Middle Ages]], marked a period of distinct advancement in weaponry. Due to some of the unique influences of the period, weapons revolved around two major areas. First was that of [[knights]]. These horsemen required new weapons, as well as promoting development of weapons to defeat them. Second was that of [[castle]]s. The building of castles on a large scale necessitated new weapons to help defend and attack them.
 
=== Metalno doba ===
The [[Renaissance]] marked the beginning of the implementation of [[combustion]] based devices in warfare. The most long-lasting effect of this was the introduction of [[cannon]] and [[firearm]]s to the battlefield, where they are still at the core of modern weaponry. However, many other machines of war were experimented with.
 
Pri kraju mlađeg kamenog doba ljudi su obilato koristili [[glina (tlo)|glinu]] kao osnovni materijal za izradu posuda, ili su njome obljepljivali kuće od pletenog [[pruće|pruća]]. Te posude pekle su se na visokim temperaturama, pa je tlo ispod ognjišta ili ložišta bilo spaljeno. Kod paljenja takvih ognjišta na tlu bogatom [[bakar (element)|bakrenom]] rudom, jer je ta ruda vrlo blizu površine, ostajale su rastopljene bakrene "lepinje" . Ljudi su primijetili da su vrlo oštrih rubova što je kod oruđa bio primarni kvalitet. Već u tom sirovom obliku bila je vrlo oštra i već gotova za primjenu.
From the [[American Revolution]] through the beginning of the 20th Century, human-powered weapons were finally excluded from the battlefield for the most part, as they were normally close-range and difficult to use. Sometimes referred to as the [[Age of Rifles]], this period was characterized by the development of firearms for [[infantry]] and cannons for support, as well as the beginnings of mechanized weapons such as the [[machine gun]].
 
Iskustvom prethodnika i korak po korak, ljudi su počeli prepoznavati [[rudna ležišta|ležišta]] ruda i, malo po malo, ulazili sve dublje pod zemlju tražeći dragocjenu zelenu [[rude|rudu]]. No bakar je imao i svojih mana. Bio je mekan. Brzo se trošio i nije podnosio veća naprezanja ni temperature. Kad su otkrili [[arsen]], dodali su ga bakru i on je postao arsenska bronca. Pošto je arsen vrlo jak otrov lijevanje je bio vrlo opasan i stručan posao.
[[World War I]] marked the entry of fully industrialized warfare, and weapons were developed quickly to meet wartime needs. Many new technologies were developed, particularly in the development of military [[aircraft]] and vehicles. [[World War II]] perhaps marked the most frantic period of weapons development in the history of humanity. Massive numbers of new designs and concepts were fielded, and all existing technologies were improved between 1939 and 1945. Ultimately, the most powerful of all invented weapons was the [[nuclear bomb]].
 
U [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] ljevača bronce predstavlja hromi bog [[Hefest]]. Pretpostavlja se da su ljevači bronce pod utjecajem arsena koji u dodiru sa vodenom parom u malim količinama kod ljudi izaziva lakša, ali trajna oštećenja mozga i to na centrima za ravnotežu. Zato su se nakon dugogodišnjeg bavljenja tim poslom svi pomalo "pijano" kretali. [[Grci]] su to pripisivali moćima obilježja samog boga Hefesta, a to je, zapravo, bilo vjerojatno prvo profesionalno oboljenje u povijesti.
After World War II, with the onset of the [[Cold War]], the constant technological development of new weapons was institutionalized, as participants engaged in a constant race to develop weapons and counter-weapons. This constant state of weapons development continues into the modern era, and remains a constant draw on the resources of most nations.
 
Oružje se značajno poboljšalo otkrićem da se bakar može uspješno miješati sa [[kositar|kositrom]]. Dobili su [[bronza|bronzu]] koja je puno tvrđa, ima višu [[tačka topljenja|tačke topljenja]] i može se vrlo precizno lijevati u različitim oblicima i veličinama. Po toj leguri je cijelo jedno razdoblje historiji nazvano [[Bronzano doba]].
 
==== Počeci organizovanog ratovanja ====
 
[[Stari Egipat|Egipatska]] kultura i civilizacija razvila se upravo na ekonomiji brončanog alata i oružja. [[Ilijada]] i [[Odiseja]], bitka za [[Troja|Troju]] vodila se baš brončanim oružjem. Prvi nalazi serijski proizvedenih ratnih oružja na tlu hrvatske bilježimo na arheološkom lokalitetu [[Vučedol]], nedaleko [[Vukovar]]a gdje su arheolozi sredinom prošlog stoljeća pronašli kalupe za lijevanje bojnih sjekira, i veći broj takovih odljevaka, što ukazuje na organizirano ratovanje većih skupina ratnika naoružanih unificiranim oružjem. Prema procjenama stručnjaka, ta sjekira bila je isključivo ratna. Radna oruđa toga doba imala su potpuno drugačiji izgled.
 
Općenito, to razdoblje se smatra početkom organiziranih ratova, jer se, s pravom vjeruje da čovjek kamenog doba ne poznaje organizirano ratovanje.
 
Razlog izbijanja prvih [[rat]]ova, pretpostavlja se, bila su upravo ležišta bakarne rude. Zalihe na jednom [[rudna ležišta|ležištu]], geološki gledano, vrlo su tanka i plitka no protežu se na mjestima i kilometrima. Posebnu olakotnu okolnost za prve rudare činilo je to da je bakar bio relativno lako dostupan. Problem je nastajao u trenutku kad je rude ponestalo, a [[ekonomija]] cijelog društva bazirala se na proizvodnji, primjeni i prodaji bakra i [[bronca|bronce]]. Cijeli narodi bilu su prisiljeni tražiti nova ležišta. Razvojem proizvodnje [[metal]]a, usporedno, išao je i razvoj i unapređenje [[poljodjelstvo|poljodjelstva]], a time i proizvodnje hrane tako da je broj ljudi lagano rastao. Naravno, kad su pronašli novo, još bogato i neiscrpljeno ležište dragocjene rude, tamo je već netko prije njih polagao pravo eksploatacije. Osim direktnog sukoba, nije bilo rješenja.
 
Karakteristično za brončanodobne kulture, što potkrepljuje ovo mišljenje je da su se one, geografski, protezale na vrlo dugačkom području bogatom rudama dok su starije, kamenodobne kulture, živjele na većem ili manjem zaokruženom i kompaktnom području bez potrebe seljenja i širenja.
 
==== Barut ====
 
Izum [[barut]]a omogućio je izbacivanje kamenja većim brzinama i na veće udaljenosti nego ranije - mušketa je bila prvo oružje, ali imala je mnogo mana: nepreciznost, sporost punjenja, zatajivala je. S druge strane topovi su bili razorno oružje od kada su uvedeni u uporabu (isti efekt kao i katapult, uz mnogo manju masu - i oružja i municije - topovske kugle). Kako je razvoj oružja duge cijevi napredovao tako su rješavani problemi:
* cijev je prvo postala duža, kasnije je dobila i spiralni utor - preciznost.
* no još uvijek je trebalo zrno gurati šipkom prema dnu cijevi jer su još uvije postojale 3 komponente-svaka za sebe : barut,olovna kugla i primarno barutno punjenje.
* Nakon toga dolazi do izuma perkusionog punjenja (na mjesto tavice za barut stavlja se kapisla sa živinim fulminatom)
* Kad su izumljeni metci riješen je problem i brzine punjenja (nema više šipke) i zatajivanja.
* [[poluautomatska puška]] - čahura metka "sama" ispada iz ležišta po opaljivanju, čovjek mora ručno staviti novi metak.
* [[puška]] je dobila spremnik, ne treba stavljati metak po metak, nego cijeli okvir, nakon svakog metka je potrebno "repetirati" pušku
* zadnji korak je automatska puška - okvir od 4-8 metaka zamijenio je spremnik od 20-60 metaka, jer nije više potrebno repetirati pušku po ispaljivanju pojedinog metka, moguće je ispaljivanje rafala (veći broj metaka jedan za drugim).
 
Popularni ''[[Kalašnjikov]]'' ([[AK-47]]) je zapravo polu-automatska puška, od muškete se razlikuje po cijevi sa spiralnim utorom, nišanima, spremnikom sa mecima i mehanizmom koji omogućava automatsko ispaljivanje metaka jedan za drugim.
 
==== Dinamit i drugi [[eksploziv]]i ====
 
[[Dinamit]] nije napravio revoluciju u tehnici ratovanja kao [[barut]], ali kao što je metak lako probijao štitove koji su učinkovito štitili od strijela, tako je izum dinamita učinio zastarjelim zidine i [[utvrde]] u ratovanju.
 
== Moderno doba ==
 
Moderno doba donijelo je prvo motorizaciju i oklopna vozila, protiv kojih se moglo boriti istim sredstvima, topovima, minama i konfiguracijom terena, zatim avijaciju - odgovor je također zrakoplovstvo ili protuzračne rakete, ali protiv kemijskog, biološkog a kasnije i [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] nema odgovora. Tako je danas proizvodnja kemijskog i biološkog oružja zabranjena ženevskim dodatkom Haaškoj konvenciji iz [[1928]]. godine. Međutim razvojem vojne biotehnologije, stvara se mogućnost razvoja [[Biotehnološko oružje|biotehnološkog oružja]], koje bi zbog svojih karakteristika spadalo u kategoriju "humanih oružja".
 
== Oružja po erama ==