Razlika između izmjena na stranici "Srpski jezik"

Dodano 8.048 bajtova ,  prije 8 godina
m
Poništene izmjene koje je napravio 85.214.137.82 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator
(Uklanjanje cjelokupnog sadržaja stranice)
m (Poništene izmjene koje je napravio 85.214.137.82 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator)
'''Srpski jezik''' je maternji jezik oko osam i po miliona Srba u [[Srbija|Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Kao manjina Srbi žive i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Makedonija|Makedoniji]], [[Slovenija|Sloveniji]], [[Mađarska|Mađarskoj]] i [[Rumunija|Rumuniji]]. Teško je odrediti broj srpskih iseljenika u [[Evropa|Evropi]], [[Amerika|Americi]] i [[Australija|Australiji]].
 
Srpski jezik je standardni jezik u službenoj upotrebi u [[Srbija|Republici Srbiji]], [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a u kulturnoj je upotrebi u većem broju zemalja širom svijeta gdje postoje srpske etničke zajednice.
 
Srpski jezik ima dva refleksa, ekavica i ijekavica.
 
== Historija ==
 
Srpski jezik je prvi put implicitno kodificirao [[Sveti Sava]]. Najizrazitije njegovo djelo u tom smislu predstavlja [[Karejski tipik]]. On je prvi napravio oštar rez od staroslavenske norme prema srpskoslavenskoj jezičkoj normi. Izbacio je iz upotrebe nazalne [[samoglasnik]]e, koji su do tog vremena već dali svoje nenazalne reflekse. Kako su se [[poluglasnik|poluglasnici]] do tog vremena ujednačili, on je izbacio znak za poluglasnika zadnjeg reda (debelo jer) i ostavio samo znak za poluglasnik prednjeg reda (tanko jer), koje je označavalo poluglasnik srednjeg reda.
 
Sljedeća reforma odvila se u [[Srbija|Srbiji]] za vrijeme despota [[Stefan Lazarević|Stefana Lazarevića]]. Nju je obavio [[Konstantin Filozof]] (napomena: ovog Konstantina ne treba miješati sa [[Ćiril]]om, koga su također zvali Konstantinom Filozofom), a ta je [[ortografija]] poznata kao [[resavska škola]]. Ovaj [[pravopis]]ni model odlikuje nazadnost u odnosu na Savin, što je, vjerovatno, bila posljedica [[Bugarska|bugarskog]] obrazovanja Konstantina Filozofa. Bez [[fonologija|fonoloških]] potreba uveden je ponovno znak za tvrdi poluglasnik, kao i određeni broj drugih pravopisnih pravila, čiji je cilj bio da se standardni srpskoslavenski jezik po svojim osobinama približi tadašnjoj bugarskoj normi.
 
Tokom razdoblja između 16. i 18. vijeka pismenost [[Srbi|Srba]] je gotovo zamrla, a jedini značajan ostatak stare srednjovjekovne kulture nalazio se u [[manastir]]u [[Rača]]. Predstavnici te škole nazvani su račani. Najznačajniji predstavnik račana bio je [[Gavril Stefanović Venclović]]. On je imao jasno izraženu dvojezičnost u svom pisanju: sakralne knjige je pisao po pravopisu resavske škole, dok je propovjedi pisao narodnim jezikom, začuđujuće sličnim pravopisu i [[azbuka|azbuci]] koje je sačinio [[Vuk Karadžić|Vuk Stefanović Karadžić]] više od vijeka poslije njega.
 
U nedostatku srpskoslavenskih knjiga poslije [[Velika seoba|Velike seobe]] u južne i istočne djelove [[Austrijsko carstvo|Austrijskog carstva]] (prije svega u današnju [[Vojvodina|Vojvodinu]]), ali i u zabludi da je ruskoslavenski jezik stariji od srpskoslavenskog, svećenstvo je prihvatanjem [[Rusija|ruske]] pomoći za svoj zvanični jezik uzelo ruskoslavenski jezik, odnosno rusku redakciju staroslavenskog jezika. Taj jezik je i danas ostao zvaničan jezik [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], a imao je velikog uticaja na tadašnji svjetovni jezik. Danas se taj jezik naziva [[crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskim jezikom]].
 
Kao odraz na zbivanja u sakralnoj jezičkoj normi nastao je svjetovni jezik, koji je bio mješavina vojvođanskih dijalekata, ruskoslavenskog i ruskog jezika: slavenosrpski jezik. Na tom je jeziku tokom 18. i 19. vijeka stvorena osnova za savremenu srpsku kulturu.
 
Tokom prve polovine 19. vijeka, uz pomoć tadašnjih vrhunskih [[filologija|filologa]], kao što su [[braća Grimm]], austrijskih vlasti, Vuk Stefanović Karadžić je napravio reformu pisma i pravopisa, praveći veliki rez između dotadašnje slavenosrpske kulture i novog standarda. Uz neznatne izmjene, ta je norma i danas standardni srpski jezik, a uz prilagođavanje i dogovor hrvatskim filolozima toga doba i standardni [[hrvatski jezik]].
 
Dijalekatska osnova tog standarda bila je istočno-hercegovačka, [[ijekavica|ijekavska]]. Jednostavnom zamjenom [[diftong]]a "ie" sa ekavskim "e" stvorena je i druga, u tadašnjoj Srbiji i jugoistočnoj [[Austrija|Austriji]], kao centrima srpske kulture, prihvatljivija [[ekavica|ekavska]] norma.
 
Vukov Pravopis je [[1868]]. godine uveden zvanično u Srbiji. Između [[prvi svjetski rat|prvog]] i [[drugi svijetski rat|drugog]] svjetskog rata dogovorom hrvatskih i srpskih [[lingvistika|lingvista]] promjenjena su dva pravopisa. [[1960]]. godine napisan je i ozvaničen Pravopis srpskohrvatskog jezika, dok je [[1993]]. godine prerađeni Pravopis iz 1960. godine objavljen kao Pravopis srpskoga jezika, a ozvaničen [[1995]]. godine. Pravopis iz 1993. godine je i danas konstitutivan u [[Srbija i Crna Gora|Srbiji i Crnoj Gori]] i u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]].
 
== Također pogledajte ==
* [[Srpska pismenost]]
== Vanjski linkovi ==
* [http://www.vokabular.org Vokabular - srpski rečnik]
* [http://forum.vokabular.org Forum o srpskom jeziku]
* [http://www.vokabular.org/pravopis Pravopis srpskog jezika]
* [http://www.vokabular.org/gramatika Gramatika srpskog jezika]
* [http://www.srpskijezik.edu.rs Nauči srpski] {{Simboli jezika|en/sr|Engleski & Srpski}}
 
{{Slavenski jezici}}
 
{{Commonscat|Serbian language}}
 
[[Kategorija:Južnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Srpski jezik]]
[[Kategorija:Jezici u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Jezici u Srbiji]]
[[Kategorija:Jezici u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Jezici u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Jezici u Makedoniji]]
[[Kategorija:Jezici u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Jezici u Rumuniji]]
[[Kategorija:Jezici na Kosovu]]
 
{{Link FA|hu}}
 
[[ab:Асерб бызшәа]]
[[af:Serwies]]
[[ar:لغة صربية]]
[[ast:Serbiu]]
[[az:Serb dili]]
[[bat-smg:Serbu kalba]]
[[be:Сербская мова]]
[[be-x-old:Сэрбская мова]]
[[bg:Сръбски език]]
[[bn:সার্বীয় ভাষা]]
[[br:Serbeg]]
[[ce:Serbihoyn mott]]
[[ceb:Pinulongang Serbyo]]
[[ckb:زمانی سربی]]
[[co:Lingua serba]]
[[cs:Srbština]]
[[csb:Serbsczi jãzëk]]
[[cu:Срьбьскъ ѩꙁꙑкъ]]
[[cv:Серб чĕлхи]]
[[cy:Serbeg]]
[[de:Serbische Sprache]]
[[diq:Sırbki]]
[[dsb:Serbiska rěc]]
[[el:Σερβική γλώσσα]]
[[en:Serbian language]]
[[eo:Serba lingvo]]
[[es:Idioma serbio]]
[[et:Serbia keel]]
[[eu:Serbiera]]
[[fa:زبان صربی]]
[[fi:Serbian kieli]]
[[fr:Serbe]]
[[frp:Sèrbo]]
[[frr:Serbisk]]
[[fy:Servysk]]
[[gd:Searbais]]
[[he:סרבית]]
[[hi:सर्बियाई भाषा]]
[[hr:Srpski jezik]]
[[hsb:Serbišćina]]
[[hu:Szerb nyelv]]
[[hy:Սերբերեն]]
[[ia:Lingua serbe]]
[[id:Bahasa Serbia]]
[[io:Serbiana linguo]]
[[is:Serbneska]]
[[it:Lingua serba]]
[[ja:セルビア語]]
[[jv:Basa Serbia]]
[[ka:სერბული ენა]]
[[kk:Серб тілі]]
[[ko:세르비아어]]
[[ku:Zimanê serbî]]
[[kv:Серб кыв]]
[[kw:Serbek]]
[[ky:Серб тили]]
[[lij:Lengua serba]]
[[lt:Serbų kalba]]
[[lv:Serbu valoda]]
[[mhr:Серб йылме]]
[[mk:Српски јазик]]
[[mn:Серб хэл]]
[[mr:सर्बियन भाषा]]
[[ms:Bahasa Serbia]]
[[nap:Lengua serba]]
[[nl:Servisch]]
[[nn:Serbisk]]
[[no:Serbisk]]
[[oc:Sèrbe]]
[[os:Сербаг æвзаг]]
[[pih:Serbyan]]
[[pl:Język serbski]]
[[pms:Lenga serba]]
[[pnb:سربی]]
[[pt:Língua sérvia]]
[[qu:Sirbya simi]]
[[ro:Limba sârbă]]
[[ru:Сербский язык]]
[[scn:Lingua serba]]
[[sco:Serbie leid]]
[[sh:Srpski jezik]]
[[simple:Serbian language]]
[[sk:Srbčina]]
[[sl:Srbščina]]
[[sm:Gagana Serbia]]
[[sq:Gjuha serbe]]
[[sr:Српски језик]]
[[stq:Serbisk]]
[[sv:Serbiska]]
[[ta:செருபிய மொழி]]
[[tg:Забони сербӣ]]
[[th:ภาษาเซอร์เบีย]]
[[tl:Wikang Serbyo]]
[[tr:Sırpça]]
[[ty:Reo Terepia]]
[[udm:Серб кыл]]
[[ug:سېرب تىلى]]
[[uk:Сербська мова]]
[[vi:Tiếng Serbia]]
[[yi:סערביש]]
[[zh:塞尔维亚语]]
107

izmjena