Razlika između verzija stranice "Sirija"

| procenat_vode = 1.,1

| gustoća = 118.,3

| bdp_ukupno = $99,.544 milijardi

| bdp_per_capita = $4,.887

| hdi = 0.,742

| valuta = SiriskaSirijska funta

'''Sirija''', službeno '''Sirijska Arapska Republika''' je [[država]] je u jugozapadnoj [[Azija|Aziji]] na [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]]. Na zapadu 180 km dugom obalom izlazi na istočno [[Sredozemno more|Sredozemlje]], a graniči na sjeveru s [[Turska|Turskom]], na istoku s [[Irak]]om, na jugu s [[Jordan]]om, na jugozapadu s [[Izrael]]om te na zapadu s [[Liban]]om.

Prostor Sirije nalazi se na razmeđu civilizacija i stoga je redovno kroz historiju bio poprište sukoba. Na ovom su se prostoru izmjenjivali [[Feničani]], Egipćani, [[Hetiti]], Aramejci,Asirci, Babilonci, Perzijanci, a na kraju i Aleksandar Makedonski. Tada helenizam prodire u Siriju od strane Seleukidske dinastije. Zemlju kasnije osvajaju Rimljani i u tom je periodu jedna od najrazvijenijih provincija. Bila je prva kristijanizirana pokrajina u Carstvu. Pri podjeli Carstva pripala je Bizantu. U 7. je vijeku osvajaju Arapi koji šire islam. U srednjem je vijeku poprište borbi između Bizanta, Arapa, Križarakrižara i Turaka SelđukaSeldžuka. U tom periodu zemlja je uglavnom razjedinjena, a najvažniji arapski vladar je Saladin. Od 16. st. Zemljomzemljom vladaju Turci Osmanlijeosmanlije i provode dalju islamizaciju. Nakon prvogPrvog svjetskog rata postaje francuska kolonija, protivfrancuski ustanak (1925.-1927.) je krvavo ugušen, ali Francuzi pristaju na neke uslove. Godine 1941. je proglašena nezavisnost koja je ostvarena tek 1946. Borbe sa Izraelom, vojni udari i neuspješno ujedinjenje 1958. sa Egiptom u UAR, miješanje u prilike u Libanu, i Zaljevski rat obilježileobilježili su modernu Siriju. Od državnog udara 1963. zemljom vlada socijalističkaSocijalistička arapska stranka BAAS (pod vodstvom Hafiza El Asada) i Sirija dolazi pod uticaj S.S.S.R.SSSR-a, a sada Rusije.

Sirija je zemlja smještena u Jugozapadnojjugozapadnoj Aziji. Veliki dijelovi zemlje su pustinja i polupustinja. Njezin se teritorij mozemože podijeliti na nekoliko dijelova. Uz 180 km duge obale Sredozemnog mora nalazi se ravnica široka oko trideset kilometara. Paralelno uz obalnu ravnicu pruža se lanac planina Jabbal al Nusayiriyah; a na njih se južno nastavljaju Anti-Libanske planine gdje se nalazi i najviša kota Sirije 2814 metara visoki Hermon. U jugozapadnom djelu Sirije nalazi se [[Golanska visoravan]] koja je trenutno pod Izraelom. Većinu južnog dijela Sirije zauzima Sirijska pustinja koja je praktički prostrana visoravan. Ostatak zemlje nalazi se na izdignutom platou (nižem od Sirijske pustinje) koji je u većem dijelu dio zaravnjenog prostora zvanog Al Jazirah. Na platou se nalazi i najveće sirijsko jezero al-Asad na najvećoj sirijskoj rijeci Eufratu, te drugo po veličini jezero Nuzayzah.

Eufrat je najvažnija i najveća rijeka u Siriji. Nije plovna, ali je njeno značenje veliko zbog natapanja. Ona je osnova Sirijskesirijske poljoprivrede. OsimVažne Eufrata važnerijeke su tekučicei Orontes i Khabur.

Klima je u Siriji određena reljefom. U područjima bližima moru preovladava umjerena klima sa suhim ljetom (Cs). Uz morsku obalu je jak uticaj Sredozemnog mora pa su uz suha ljeta zime tamo vlažne ( i do 1000 mm padalinapadavina). Većina zemlje ima BW klimu (pustinjsku). Na najvišim djelovima klima ima uticaj visine pa se tu može govoriti o preplaninskoj klimi. U područjima između Alepa i Damaska padalinepadavine su rijeđerjeđe i variraju između 255 mm do 510 mm. U pustinjskim predjelima padavine variraju između 25 i 127 mm. Razlike u temperaturi su male; prosječne januarske variraju od 4.,4 do 6.,4 celzijevihCelzijevih stepeni, a srpanjske oko 30 stepeni.

Sirija je, prema popisu iz [[2001]]. godine, imala 17 040 000 ljudi, te je sa površinom od 185 180 km kvadartnih imala prosječnu gustoću naseljenosti od 92 st.stanovnika po km kvadratnom. S obzirom na klimu i reljef, gustoća naseljenosti je poprilično visoka. Apsolutna većina stanovništva su Arapi (90.,3%), a ostatak su uglavnom Kurdi i Armenci). Po religijskom sastavu najbrojniji su sunitski muslimani (74%), šiitskih muslimana ima oko 12%, a kršćana 9%.

Gradskog stanovništva ima 52%. Najveći grad je Damask (Damasq), sa populacijom od 1 934 000. Drugi najvažniji grad je Allep (ccaoko 1 600 000). Treći velegrad je Horns (Hims) sa oko 600 000 ljudi. Najvažnija luka je Latakija. Pri-rodnaPrirodna promjena stanovništva je velika (25.,4 promila). Stopa nataliteta je 30.,6, mortaliteta 5.,2 a god.godišnja promjena stanovništva iznosi 2.,6%. Rast Sirije i Damaska:

Apsolutna većina građana Sirije su Arapi. Najveća manjina su «nearapski» Kurdi kojih ima nešto više od 6% i žive uz granicu sa Turskom, te Armenci koji uglavnom žive u velikim gradovima. Postoji i zajednica Turaka. Od nekadašnje velike Židovske zajednice ostalo je samo oko 1 0001000 članova koji uglavnom žive u Damasku.

Po vjerskom pitanju Sirija je reltivnorelativno homogena zemlja, za razliku od susjednog Libana, ali i ovdje postoje značajne vjerske manjine. Većina Sirijaca su sunitski muslimani (74%). SlijedećaSljedeća su vjerska grupa šijitski muslimani (12%), kršćana (armenskih pravoslavaca, maronita, grčkih pravoslavaca i katolika) ima oko 9-10%. U Siriji još djeluju zajednice Drugadruga (vjera povezana sa islamom, ali i sa kršćanstvom i judaizmom), Alawitaalawita (vjerske šizme šijita) i oko 1000 Židovažidova.

Sirijci su uglavnom Arapi; pripadnici hamitsko-semitske rasne skupine. Kurdi su druga, a Armenci treća grupa po brojnosti i obje pripadaju indo-evropskojindoevropskoj rasnoj grupi.

Službeni jezik u Siriji je arapski (hamitsko-semitska porodica jezika) , ali se u nekim područjima govore kurdski (novoiranska porodica jezika) i turski (altajska porodica jezika).

Iako je školstvo u Siriji besplatno, blizu 30% stanovništva starijeg od 15 godina jeste nepismeno je. Nepismenost u muškaraca je blizu 15%, a u žena nešto više od 44%. U periodu [[1991]]. - [[2001]]. nepismenost je smanjena za oko 6%.

U Siriji djeluju 4četiri sveučilišta u kojima je sredinom devdesetihdevedesetih studiralo oko 170 000 studenata. U Damasku djeluje i Arapska akademija, osnovana 1919. godine, i ta je institucija jedna od najvažnijih među onim koje se bave proučavanjem arapskog jezika, književnosti, historije i kulture.

U Siriji, zemlji sa bogatim povjesnim nasljeđem, nalazi se i mnogo muzeja i knjižnica. Najznačajniji muzej je Nacionalni muzej u Damasku, koji sadrži brojne izloške iz Azijskeazijske, Grčkegrčke, Rimskestarorimske, Bizantskebizantske i Islamskeislamske umjetnosti. Najveća je knjižnica je sveučilišna u Damasku sa preko 150 000 naslova.

Današnja je Sirijskasirijska kultura i način života pod velikim uticajem vanjskih faktora. Najveći je uticaj imao SSSR (danas Rusija) koji je imao dobre političke, vojne i privredne veze sa Sirijom. uticajUticaj SSSR-a imao je i pozitivnih strana tako da je Sirija jedna od rijetkih arapskih zemalja gdje je postignuta visoka razina emancipacije žena.

Sirija spada u donju srednju grupu zemalja po razvijenosti. Najveći dio stanovništva zaposlen je u poljoprivredi, a u primarnom sektoru radi 24% stanovništva. Sekundarni je sektor vrlo važan i u njemu je zaposleno 30% stanovništva. Najviša je zaposlenost u tercijarnom sektoru i u njemu radi 46%, a ostvaruje najveću dobit i turistički devizni priljevpriliv od 1.082.000.000 $ (2000.).

Najvažniji sirijski proizvodi su [[nafta]] i zemni plin. Proizvodnja nafte vezana je uz tanke zalihe i iznosi 530.000 barela dnevno. Postoje i izdašne zalihe minerala. Hidroenergetska postrojenja na Eufratu, uz termoelektrane na pogon naftom, proizvode sasvim dovoljno struje za potrebe zemlje. Industrija uključuje proizvodnju tekstila, preradu hrane i strojogradnju.

Pamuk je glavna i najpouzdanija ratarska kultura. Proizvodnja pamučnog vlakna iznosi 272.000 tona i 10. je u svijetu. Uljarice su također vrlo važne i Sirija je 4. u svijetu po proizvodnji maslinovog ulja sa 180.000 tona. Dosta se sadi i duhan koji je visoke kvalitete. Od stočarstva najviše se uzgajaju koze, ovce i deve. One pasu izna navodnjavanihnavodnjavanim pašnjakapašnjacima čija je tehnika navodnjavanja stara 4 0004000 godina.

Prometna je povezanost dobra, pogotovo između dva najveća grada. Cestovna i željeznička mreža su dobro razvijene, a gradovi Damask i Allep imaju i međunarodne aerodrome. Najveća morska luka je Latakija. Turizam sa svojih preko milijardu dolara prihoda sve je značajnija privredna grana. Osobito je popularno odredište ruševine Palmire;, antičkoga grada, kao i ostaci od ranijih civilizacija preko Arapa i križara pa sve do Turaka.

1991. nakon učestvovanja u Zaljevskom ratu Sirija je zatoplila odnose sa Zapadom. Tada su se povećala ulaganja i trgovina sa Sirijom, a zemlja je dobila i znatnu novčanu pomoć. Danas izvoz Sirije iznosi 4 4904490 miliona $, a uvoz 4 3004300. Novčana jedinica je sirijska funta (SYP) a stoti dio pijastera

* Novi Atlas svijeta Andromeda Oxford, 1996., Hr. Izdanje: Extrade, Rijeka

* Microsoft Encarta Encyclopedia; Microsoft corporation Seattle U.S.A.USA, 1997.

* Atlas Azije; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005.

* Atlas Svijeta; MONDE NEUF; Europapress holding d.o.o. Zagreb, 2005.

* Enciklopedijski atlas svijeta, Zagreb, 2003.